Abena Busia

Yizie Wikipiideɛ
Abena Busia
human
Sex or genderfemale Maale eŋ
Country of citizenshipGhana Maale eŋ
Date of birth28 Kyɛpire 1953 Maale eŋ
Place of birthGhana Maale eŋ
FatherKofi Abrefa Busia Maale eŋ
SiblingAkosua Busia Maale eŋ
SpouseJohn Singleton Maale eŋ
Languages spoken, written or signedEnglish Maale eŋ
Occupationwriter, author, poet, women's rights activist, diplomat Maale eŋ
EmployerRutgers University, University of Ghana Maale eŋ
Educated atSt Anne's College, St Antony's College Maale eŋ
Personal pronounL484 Maale eŋ

Abena Pokua Adompim Busia (ba dɔge o la a yuoni 1953 poɔ) o e la Ghana gansɛgerɛ a maŋ sɛge yelwiiri, pɔgeba yɛlɛ, univenity karema kyɛ la e neɛ naŋ maŋ are gɔbenneti gbɛbɔgereŋ a tona toma. O e a Kofi Abrefa Busia naŋ da waa a gɔbenneti gbaŋbire kaŋa pɔgeyaa kyɛ la e a deɛdeɛnɛ ŋa, Akosua Busia yɔɔ. Busia e la a univeniti karema kpoŋ kyaare ne yelkaama naasaale poɔ kyɛ la zanna pɔge yɛlɛ a Rutgers univerniti poɔ.[1][2][3][4] O e la neɛ naŋ are a Ghana gɔbenneti gbɛbɔgreŋ a Brazil poɔ,[5][6] ba da ere o la a yuoni 2017 poɔ, ka a tenne pie ne ayi na zaa a South America sage o.[7]

Baabo ne gane zannoo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Ba dɔge la Busia Accra poɔ, Ghana, a Yenfri naa yiri Wencgu a Brong - Ahafo Irigyin  naŋ be Ghana poɔ,ka o e Kofi Abrefa Busia pɔgeyaa, naŋ da e Ghana nenkpoŋ kaŋa kyɛ la e naa a Morkor Busia. O bibiiloŋ saga zaa be la Ghana poɔ ne  Netherlands ne Mexico  kyɛ paa wuo gaa Oxford, be ka o yideme zeŋ.[8]

Busia nyɛ la B.A digeerii naasaale zannoo ne yelkaama a Anne's soŋ kɔlaagyi, Oxford a yuoni 1976 a lɛ nyɛ D. Phil social anthropology a Anne's soŋ kolaagyi a yuoni 1984 poɔ. O e la karema  a Ruskin kolaagyi, a Labour relations kolaagyi naŋ e a Oxford uivɛniti lambɔre kaŋa, kyɛ la e karema naŋ maŋ gɛrɛ a Program African e Afro-American zannoo a Yale univɛniti poɔ. O meŋ la nyɛ la post-doctoral tuuroŋ  a lanne Andrew Mellon Tuuroŋ a Naasaale zannoo zie a Bryn Mawr Kolaagyi ne American saakonnoo tuuroŋ sakuuri a Center naŋ e Afro- American zannoo, UCLA[9]

Toma[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Busia da e la neɛ naŋ kaara pɔgeba sɛgere  a African yelnyɔgeraa ( naŋ e a yuoni 2002 ne 2008 gbakyaga naŋ published a gama anaare  a Women Writing African Series ), kyɛ la e naasaale karema kpoŋ a Rutgers univɛniti kyɛ la e a dakoŋi zu soba ko  a pɔgeba zannoo.[7]

O meŋ la wuli sakuɛ gyamaa yoɛ naŋ yire, a mine la; Yale ne  a univɛni Ghana.[10]

O da la e la nenkpoŋ ko a  kpaaroŋ na ba naŋ boɔlɔ Worldwide African Diaspora ne a African Literature Association, kyɛ pampana a paa e a nenkpoŋ ko AWDF-USA, naŋ e a pan- African fundation naŋ sonno a pɔgeba toma kpaaroŋ a African poɔ.[7][11]

Sɛgere[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Busia published la a tendaazaa a kyaane a nensogelo pɔgeba yɛlɛ, nenpɔgere yɛlɛ, ne wagere na a nenpɔge naŋ baare yɛlɛ zannoo. O poɔ la gane dakumo mine poɔ maale yɛlɛ te seŋ ; Theorizing Black Feminisms:  The Visionary Pragmatism of Black Women (1993) ne Beyond Survival: African Literature and the Search for New Life (1999). A paa la poɔ o naŋ e neɛ naŋ sɛge a gama ayi kyaare ne yelwiiri,  ka a na la: Testimonies of Exile (1990) ne Traces of Life (2008).  O toma mine la  neɛ naŋ kaara yelkaama yɛlɛ a African poɔ (ed. Margaret Busby, 1992).[8]

Ghanaian arekoobo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A yuoni 2017, a Ghana yidandɔɔ Nana Akuffo-Addo da boɔle la   Abena Busia  ka o e neɛ naŋ na are gɔbenneti gbɛbɔgereŋ a Brazil.  O da paale a noba pie ne bayi na  poɔ ba naŋ da ere ka ba are ko a a Ghana gɔbenneti a tendaazaa.[5]

Nyɔvore yɛlɛ mine[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Yelwiiri

Testimonies of Exile — yelwiiraa na e Akosua Busia sɛgebo (Africa World Press, 1990; ISBN 978-0865431614)

Traces of a Life: A Collection of Elegies and Praise Poems (Ayebia Clarke Publishing, 2008; ISBN 978-0955507977)

O naŋ e Yele Maale Maala[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

  • Theorizing Black Feminisms: The Visionary Pragmatism of Black Women, co-editor with Stanlie M. James (Routledge, 1993; ISBN 978-0415073370)
  • Beyond Survival: African Literature and the Search for New Life, co-editor with Kofi Anyidoho and Anne Adams (Africa World Press, 1999; ISBN 978-0865437098)
  • Women Writing Africa: West Africa and Sahel (2005)

Kyɔɔtaare ne baamo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A kyuore ata a yuoni 2011 poɔ, naŋ da e  yuomo kɔɔ a  International Women's bebiri a  AWDF da yeli ka  Abena Busia poɔ la a noba lezaa ayi ne pie poɔnaŋ e pɔgeba naŋ taa zageroŋ ko a African  pɔgeba naŋ e noba naŋ pugerɔ o naŋ e a kyuuri ayɔɔbo a  National Theatre a Accra poɔ.[3][12]

O e la a neɛ na kaŋa naŋ so a Busia fundation international kyɛ la e a koŋe zu soba naŋ ba gɔbenneti yelnyɔgeraa  naŋ maale ka o maŋ teɛre a Ghana gbabiri kaŋa ba naŋ da boɔlɔ Kofi Abrefa Busia,[13] a yuomo lezaa yi maaloo kuu naŋ e nengyamaa teɛroŋ naŋ yɛle yɛlɛ a bebie lezare ne anii daare a August kyuu poɔ a yuoni 2018 a   Accra International Conference Centre.[14]

Meŋ la nyɛ[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

  • Kofi Abrefa Busia
  • Akosua Busia
  • List of Ghanaian writers

Sommo Yizie[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-1
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-2
  3. 3.0 3.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-Celebrating-3
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-4
  5. 5.0 5.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-:11july-5
  6. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-akufoaddo-6
  7. 7.0 7.1 7.2 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-WLP-7
  8. 8.0 8.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-DofA-8
  9. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-9
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-10
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-11
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-12
  13. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-13
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-14