Theophilus Opoku
Theophilus Herman Kofi Opoku (1842 – 7 July 1913) e la Akan tɛri muni eri, philologist, kankana aneŋ missionary faara naŋ yie African a die pastor a Gold Coast poɔ a ko Basel Mission a youni 1872 poɔ.[1] [2][3][4][5][6][7]Opoku neɛ German missionary aneŋ philologist Johann Gottlieb Christaller aneŋ Akan linguists, David Asante, Jonathan Palmer Bekoe, aneŋ Paul Staudt Keteku da lantaa eri Bible muni a gaa ne Twi Kɔkɔre.[5][7][8][9][10][11][12][13][14][15]
Nyɔvori Piile Aneŋ Sakuuri Gaabɔ Yɛlɛ[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Theophilus Opoku dɔgebɔ bebiri yuoni la a1842, O yie Akropong naŋ be Akuapem, a Yiri toori seŋi tu e la 48 km (30 miles) north a ga la Accra. [1][2][3][5]Nana Yaw Darko, la o ba. A ba da e la linguist a ko paramount chief aneŋ Nana Akua Korantema. [16]Yaw Darko da e practitioner a ko Akan saakonŋo Nwin pɔɔribo. O nabali da e la naa kpoŋ a ko Akropong, Omanhene, Nana Addo Dankwa.[1] [2][3][5]Opoku da la gaa la sakuuri a wa e missionary. [1][2][3]A youni 1851 poɔ la ka o da gaa primary sakuuri naŋ be Akropong.[1] [2][3]O da wa e la deŋdew a ko Basel missionary, Rev. J. Mader a 1852 poɔ.[1] [2] [3][5]Opoku da kpɛ la dɔgɛɛ yaga zaa poɔ a kyaare ne a daŋweɛ toma. [1][2][3][5]O da e la baptised a 6 Gyɔnuari 1856 poɔ.[1][2][3][5]
O da kpɛ la Basel Mission Seminary naŋ be Akropong a youni 1858 poɔ a te daari Greek, Hebrew, Latin, dogmatics, homiletics, theology aneŋ pedagy.[1] [2][3][5]O da la taa la sikiri baaloŋ ana saŋa neɛ ka bela da vein ka o laafiroŋ yɛlɛ da segie. Ba da gaanɔ tɛɛŋsagiraa zie Naŋ be Adenya, kɔɔraa kaŋa naŋ be Akropong. [16]O da e la youni aneŋ jɛɛri ana tɛɛ ne zee. Ba da begɔɔ a yie kɔɔŋ nɔɔbɔŋ.[16] A baaloŋ ŋa da vein la ka Opoku da bari a karinbɔ.[1][2][3][5]
Missionary Yɛlɛ Aneŋ O Kiristo Toma[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
O da wa e la bibiiri karima a ko Mamfe sakuuri kaŋa naŋ be Akropong. [1][2] [3][5] O da la e la catechist a Larteh, [9]south naŋ be Akropong saŋa ne o baaroŋ ne naŋ da dɔge o. [1][2][3] Saŋa ne o naŋ da be Larteh la ka o da baŋ ka noba ne naŋ be bi ba e kiristo biiri ka bela da vein ka o da buura ka kiristo European missionary da wa be a Yiri.[1] [2][3]Bela la da vein la ka o da leɔ gaa Akropong.[1][2] [3][5]Ba da la gaanɔ Basel missionary, Johann G. Widmann.[1][2] [3] A pɔɔriŋ la ka o da leɔ gaa Larteh a te suŋ mission toma naŋ be beɛ.[1] [2][3]Ana saŋa ne a noba da sage la a mission yɛlɛ diɛ a kyaare ne saŋa ne o naŋ da Yele ko a Yiri bagabaga ka teeɛ kaŋa na lee koɔ o la ka o da ba sagi kyɛ ka bela da e.[1] [16]A yɛlɛ na da vein la ka Larteh noba zaa da to o pɔri boŋ so ba sagi o la di.[1][2][3]
A youni 1868 poɔ la ka kiristo biiri bayiɛ da koɔ doɔgɔ kaŋa naŋ da e a Yiri saakoŋŋo ka bela da vein ka ba da bege a kiristo biiri zaa ka ba ta diɛ siimaa bee kɔɔo a yiri.[4] Ba da maŋ gaa la yiri kaŋa ba naŋ bɔŋa Amanokrom a te diɛ siimaa aneŋ koɔ.[4] A pɔɔriŋ la ka Opoku da te suri a yiri naa ka o da sagi ka ba diira simaa ne koɔ a yiri. [4]Youni 1868 poɔ la ka ba da begi Mamfe noba ka ba ta la kpɛɛ la kiristo.[4] Biipɔge ba ayiɛ da kpɛ la kiristo a youni (c. 1845 – 1928) poɔ.[4]Opoku, da ko boŋ Germanic youri ka ana la , Wilhelmine aneŋ Maria. [4]Ba da dɔgeri ba a waana saŋa ne British colonial Governor naŋ da wa diɛba bari.[4]
A Saptemberi 1872 bɛbiri fara daari , la ka Johann G. Widmann, aneŋ Gold Coast historian, Carl Christian Reindorf aneŋ Jamaican Moravian missionary, Alexander Worthy Clerk a da lantaa ko Theophilus Opoku minista a kyaare ne Basel mission. [1][2][3][5]Saŋa ne o naŋ da e kiristo ministry ne, o da gaa la yiri jemaa. Ka miŋe la Togoland aneŋ Northern Territories naŋ be Gold Coast a 1877 poɔ.[1] [2][3][5]O da sege la segele mineɛ saŋa ne o naŋ da be Salaga a youni 1884 poɔ.[1] [5]Ana segele ŋa Yele zɔɔ la ka Gonja noba dɔŋɛɛ deebɔ, silaamɛɛ Yele aneŋ trans-Saharan slave trade. [1][5]O baaloŋ saŋa la ka o da yeŋ “Ohoho ne mamfrani na meye wo fam ha”.[1][5]A youni 1877, la ka ba da irɔɔ gaa ne Kukurantumi naŋ be Akyem Abuakwa saŋa ne o Naŋ da ŋaa.[1] [5]A 1884 la ba da la gaa no , Adukrom, north naŋ be Akropong a da la gaa no Mamfe a 1891youni neɛ poɔ.[1][5]Ba da la gaa no o Meŋa yiri, Akropong naŋ da be Twi District a 1899 poɔ.[1][5]
A youni 1909, la ka a Local Committee naŋ be Aburi Basel Mission da ko Opoku committee memba, [16]ka o na da na la African fara naŋ da taa aŋa toma ne. [16]O da zaarɛ aŋa toma ne o baari la a kiristo toma zaa a youni 1911 ka o da e youmo 69.[1][5]
Yele Muŋ Pilaa Toma[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
O neŋ David Asante, aneŋ Johann Gottlieb Christallerda lantaa segi Bible a gaa ne Twi teri.[1] [5][9]O la segi la saaŋdayele yɛlɛ a twi teri poɔ.Twi.
O Toma Miŋe[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Opoku toma miŋe da la :[1][5][8][9][10][16]
- Christaller, J. G., Asante, David, Opoku, Theophilus (1871) “Anyamesem anase Kyerew Kronkron Apam-dedaw ne Apam-foforo nsem wo Twi kasa mu” (“O leɔri a holy Bible a gaa ne Twi teri ”), Basel
- Opoku, Theophilus (1872). “Autobiographic sketch” sege la gama miŋe a ko private collection of the Rev. E. T. Koramoah, Akuropon, Akuapem.
- Opoku, Theophilus (1884) “Extracts from Theophilus Opoku’s diary,” taa la gama jemaa a Christian Messenger, Basel
- Opoku, Theophilus “Ɔhɔho ne mamfrani na meyɛ wɔ fam ha” - "I am a stranger and sojourner in this world" (Presbyterian hymn, PHB 791)
Meŋa Yɛlɛ[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Theophilus Opoku kuli o pɔge fara da la Sophie Nyam a April 1868. Nyam da e la home science aneŋ domestic training a yie German educator aneŋ missionary, Rosina Widmann (née Binder), Johann G. Widmann pɔge.[1] [4][5]A Twi yiele la Ɛhe po na m’agyenkwa wɔ? A yiele muni la ka yieni ka N diera beɛ o yieni ka N diera be. ” Sophia Nyam da sege a yiele. Opoku aneŋ Nyam taa la biiri ba naari : Samuel Ata Obuobisa, Victor Immanuel Bampo, John A. Dako (Mensa), aneŋ Ernestina D. Korantema.[1][4] [5][16]O biedɔɔ fara la , Samuel Opoku ka o dɔge bebiri e Gyɛnɔry 1869.[1] [4] [5]Saŋa ne ba naŋ da be Larteh la ka o pɔge Sophia a da kpɛɛ kyɛ barɔ o ka be la da ven ka Opoku da ŋeɛ sikiri baalon.[1] [4][5]A youni 1879, poɔ la ka o da la diɛ pɔge kaŋa ba naŋ da bɔna Anna Mary Engmann, a pɔge da e la Euro-African aneŋ Ga karima. Anŋ yɛlɛ ŋa da ba tuu sori ko a Christiansborg, Osu a coast saŋa. Engmann da taa la asthma baalon ka bela da e tiira yaga zaa a ko a ba yiri demɛ ŋa. [1][4][5]Opoku aneŋ aŋa pɔge ŋa da taa la biiri bata ka ba na la Christian Emmanuel Akufo, Theodor Pratonus Aniapam Aneŋ Mina Asabea. [16]Ba da la taa la biizaara kaŋa ba naŋ da bɔŋa , Jacob Yaw Mose Owusu.[16]
Kɔɔŋ Aneŋ Kɔɔri Maaloŋ[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
A youni 1913 poɔ la ka o da kpee. Saŋa ne Theophilus Opoku aŋ da gaa o cocoa yɔɔ naŋ da be Suhyen la ka baaloŋ da kpɛ o.[1][5] [16]I da moo la ka o da ta Akropong kyɛ ka o da kpee soriŋ. A 6 July 1913 poɔ la ka o da kpee. Christ Presbyterian Church la da e kɔɔri maaloŋ, Akropong poɔ. 7 July 1913 ka ka Basel missionary ba naŋ da bɔna Nicholas Timothy Clerk a da die o kyeŋ. O da e la District Minister a ko Larteh. A pɔɔriŋ ka o da wa e Synod Clerk a ko Presbyterian Church naŋ da be a Gold Coast a yie 1918 a wa to 1932.[1][4][5][16][17]
Yɛlɛ O Naŋ Da e Bari[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
A Gold Coast historian aneŋ pastor, Carl Christian Reindorf (1834 – 1917) woɔle yele mine a Basel missionaries naŋ da e a youni 1850 aneŋ 1875 poɔ.Theophilus Opoku's Nyvoɔri toma miŋe la:[1][4][5]
“ O waa na laŋtaa Nwini pɔɔrɔ , O waa 'nɛɛ sakuuri jemaa.schools founded, O leɔri a Bible a yie nasaari a gaa ne Twi tiri. O da leɔri sakuuri biiri aneŋ kiristo biiri gama a gaa neɛ Twi tiri. O da la suŋ la kɔɔbo Yele. Ba da la mɛɛ la church ka catechists pastors da e a nymbe dɛɛra a youni 1868 aneŋ a 1878 poɔ. The report of 1879 says: Revs. Alexander Clerk, Christian Reindorf aneŋ Theophilus Opoku da neɛɛ pɔgibɔ a yie a Committee.
Saaŋdayele[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
- Debrunner, H. W. (1967) “A kiristo biiri Yele naŋ pari a Ghana paaloŋ poɔ.”, Accra: Waterville Publishing House
- Iheanacho, Maureen O. (2013).Christianising a Heathen Theophilus Opoku's Mission aneŋ Ministry a Nineteenth-century Gold Coast AmaraZaane CSL[18]
- Iheanacho, Maureen O. (2014). "Theophilus Opoku, Indigenous Pastor aneŋ Missionary Theologian, 1842-1913." Sub Saharan Publishers
Sommo Yizie[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
- ↑ 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 1.12 1.13 1.14 1.15 1.16 1.17 1.18 1.19 1.20 1.21 1.22 1.23 1.24 1.25 1.26 1.27 1.28 1.29 1.30 1.31 1.32 1.33 1.34 1.35 1.36 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:34-1
- ↑ 2.00 2.01 2.02 2.03 2.04 2.05 2.06 2.07 2.08 2.09 2.10 2.11 2.12 2.13 2.14 2.15 2.16 2.17 2.18 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:40-2
- ↑ 3.00 3.01 3.02 3.03 3.04 3.05 3.06 3.07 3.08 3.09 3.10 3.11 3.12 3.13 3.14 3.15 3.16 3.17 3.18 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:3-3
- ↑ 4.00 4.01 4.02 4.03 4.04 4.05 4.06 4.07 4.08 4.09 4.10 4.11 4.12 4.13 4.14 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:3-3
- ↑ 5.00 5.01 5.02 5.03 5.04 5.05 5.06 5.07 5.08 5.09 5.10 5.11 5.12 5.13 5.14 5.15 5.16 5.17 5.18 5.19 5.20 5.21 5.22 5.23 5.24 5.25 5.26 5.27 5.28 5.29 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:4-5
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-6
- ↑ 7.0 7.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-6
- ↑ 8.0 8.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:2-8
- ↑ 9.0 9.1 9.2 9.3 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:0-9
- ↑ 10.0 10.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:1-10
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-11
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-12
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-13
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-14
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-15
- ↑ 16.00 16.01 16.02 16.03 16.04 16.05 16.06 16.07 16.08 16.09 16.10 16.11 https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-:5-16
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-17
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-18
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-19
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-20
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Theophilus_Opoku#cite_note-21