Toguz kumalak

Yizie Wikipiideɛ
Toguz kumalak
Subclass ofmancala Maale eŋ
Country of originKazakhstan, Kyrgyzstan, Turkey Maale eŋ
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Maale eŋ
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/01597, https://ich.unesco.org/fr/RL/01597, https://ich.unesco.org/es/RL/01597 Maale eŋ

Toguz korgool (Kyrgyz: тогуз коргоол - "peere awae naŋ sigire") bee togyzkumalak (Kazakh: тоғыз құмалақ), e la ŋmɛ ŋmɛreba bayi deɛne a mancala yideme poɔ ba naŋ maŋ deɛn Central Asia poɔ.[1]

Тогузкоргоол


Bɔɔde[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A deɛne maŋ ŋmɛ la bɔɔde eŋɛ ne teɛmɛ ayi naŋ taa bogi-bilii awae. A e la ayi "kazna" a teɛmɛ ayi ama kpakyagaŋ, ba naŋ maŋ de de ne ku-nyɔgere yi a e-tona kaŋa zaa zie, o tɔɔraaŋ. A piiluu eŋɛ kubo awae maŋ be la bogi kaŋa zaa poɔ, a yi kazna yoŋ puoriŋ, naŋ maŋ e kpale, ŋmɛ ŋmɛreba maŋ boɔrɔ la 162 kubo noɔre.

Deɛne piiluu[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Toguz korgool start position

A bɔɔde lomboe maŋ eŋ la yoe, sɔglaa ane pelaa. A ŋmɛ ŋmɛraa na naŋ zeŋ lombo pelaa la maŋ piili a deɛne.

Deskohraní 08-09-28 0896
Deskohraní 08-09-28 0888

Deɛne ŋmɛbo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A ŋmɛ ŋmɛreba toora la to-kaŋ-to. Toobo e la fo naŋ wuo bogi kubo tɔre yɔ a bogi kyɛlɛɛ na. Ka anaŋ wa e kaŋazaa toobo vuo, o maŋ wuo la a kubo zaa naŋ be o bogi na kaŋa, naŋ ba e tuz (nyɛ a puliŋ ), a de tɔre piili gɔɔ wa tɔ duluŋ gyeerɛ gaare, a enna boŋyeni boŋyeni a bogiri eŋɛ. A ku-fɔrɔ seŋ ka o eŋ o a bogi na poɔ o naŋ wuo a kubo. Ane a lɛ zaa, ka anaŋ wa e kubiri boŋyeni o naŋ de piile ne, o maŋ de eŋ la bogi na naŋ tɔre.

Ka a ku-baaraŋ wa le fo tɔ na bogi, ka ana bogi na taa kubo naŋ na baŋ po eŋ ziiri ayi ka bone ba kyɛre, fo maŋ wuo la a de biŋ fo kazna poɔ. Ka a ku-baara wa le fo tɔ na bogi, ka a kubo e ata, a bogi maŋ mage la e "tuz" ("nyɛnnoo" kyrgyz poɔ). Begere fẽẽ be la be tuz kuribo eŋɛ:

  1. E-tona na baŋ kuri la tuz boŋyeni yoŋ deɛne zaa poɔ.
  2. Fo tɔ na bogi baara (o bogiri awae soba bee onaŋ naŋ peɛle fo duloŋ) koŋ baŋ leɛ tuz.
  3. Tuz koŋ baŋ maale ka o ne fo tɔ bone wa tori taa (aseŋ ka fo tɔ bogiri ata sobaŋ wa tuz, fo koŋ baŋ la leɛre fo bogiri ata soba ka o e kaŋa). Sori bebe la ka fo na baŋ e a lɛ, kyɛ o koŋ baŋ kuri tuz.

Kuuri zaa naŋ na le tuz poɔ maŋ leɛ la a tuz soba bone. O na baŋ de a la wagere zaa o naŋ boɔrɔ eŋ o kazna poɔ. A deɛne maŋ baare la ka anaŋ wa ta e-tona kaŋa zaa kyɛ ka o ba taa kuuri zaa o bogi kaŋa zaa naŋ ba e tuz poɔ na tɔ.

Ka deɛne wa baare, kubo na zaa naŋ kyɛre naŋ ba kpɛ kazna poɔ bee tuz poɔ, maŋ leɛ la neɛ na soba lombori anaŋ be soobo. Neɛ naŋ di maŋ la e-tona na, a deɛne baara, naŋ nyɛ kubo yaga o tuz poɔ ane kazna. Ka a e-tona kaŋa zaa wa nyɛ kubo 81, a deɛne e la pɛpɛɛpɛ.

Kyakya[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A fɔrɔ togyzkumalak/togyzkorgool kyakya naŋ daŋ e da eɛ la 1948 poɔ Almaty poɔ, Kazakh Soviet Socialist Republic yelbawontaa da be la be kyaare a begɛ kpeɛ̃õ naŋ da ba kyebe. Lɛŋ da wane a ba sɛ lantaa ane e begɛ ka a e kpeɛne 1949 poɔ.[2]

A fɔrɔ Togyzmkumalak tendaa zaa kyakya dire da e la nyɔgevenne 1-7,2010 eŋɛ Astana, Kazakhstan poɔ. A dɔba 25 kyakya ŋmɛreba da areko la tendaare 14: Antigua ane Barbuda, China, Germany, Georgia, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Mongolia, Russia, Spain, Switzerland, Turkey, Turkmenistan, USA, ane Uzbekistan. A pɔgeba kyakya diribo 18 da yi la tendaare 10: Azerbaijan, China, Czech Republic, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Mongolia, Russia, Turkey, Turkmenistan, ane Uzbekistan. Tendaare anaare da gaa ne la ŋmɛ ŋmɛreba gbulo (ŋmɛ ŋmɛreba 3) yi dɔɔ bee pɔge: Kazakhstan, Kyrgyzstan, Mongolia ane Russia. Uzbekistan da taa la dɔba laŋgbuli ŋmɛreba.[3] Naŋ yinne chess deme dene, Go ane checkers, tendaa zaa ŋmaa kyige kyakya diribo be la be naŋ tagera ŋmɛ ŋmɛreba yire a tendaa zaa ŋmaa kyige. A Toguz Korgool Federation da piili la Bishkek poɔ, Kyrgyz Republic, 1993 poɔ. A Togyzkumalak Tendaa zaa di diribo maŋ e la yuomo ayi zaa poɔ, a pare baaraa da e la Pardubice poɔ, Czech Republic, 2012 poɔ. A pampana Togyzkumalak / Toguz Korgool World Champions la Asel Dalieva (pɔgeba) ane Nurbek Kabiyev (dɔba). A ŋmɛ ŋmɛraa naŋ de zu kyɛ ba yi Asian da la Jurij Nold (Germany). Kyakyare yaga be la lokal, irigyinal ane teŋɛ lɛvɛl Central Asian poɔ. A la poɔ meŋ, yuoni yuoni kyakya be la European paaloŋ mine eŋɛ, a paale England (London), Germany (Schweinfurt), Switzerland (La Tour-de-Peilz), ane a Czech Republic (Prague and Pardubice). Toguz korgool pampana meŋ paale la a World Nomad Games lambo ŋa eŋɛ.

Ba de la a deɛne ka o e tendaa kɔɔdenne Kyrgyzstan poɔ ane Kazakhstan. Ba teɛre nyɛ la ka a ta ŋa 10,000 nare ŋmɛ ŋmɛreba ane ta ŋa 200 ɔfesal wullbo be la Kazakhstan poɔ yoŋ.

Yɛŋɛ liŋkere[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

De yi la (Retrieved) 2022-02-05.

Akshorayev, A.
Toguz Kumalak: Kodeks i Klassifizirovanje Igri. Mektep, Alma-Ata (Soviet Union) 1980.
Machatscheck, H.
Zug um Zug: Die Zauberwelt der Brettspiele. Verlag Neues Leben, Berlin (Germany / GDR) 1972, 146-147.
Machatscheck, H.
Stein um Stein: Exotik der Brettspiele. Verlag Neues Leben, Berlin (Germany / GDR) 1984, 69 & 76-84.
Pantusov, N. N.
Kirgiskaya Igra Toguz Kumalak. In: Izvestia Obshchestva Arkheoligij, Istorij, i Etnografij pri Kazanskom Universitete (Kazan, Russia) 1906; 22: 249-252.
Sharipov, C. A. & Seitshanov, A. M.
Laws of Toguz Kumalak Game. Ministry of Tourism and Sports of the Republic of Kazakhstan, Committee of Sports Affairs, Astana (Kazakhstan) 2006.
Shotayev, M.
Rules of Intellectual Game: Toguz Kumalak. Turkistan (Kazakhstan) 2005.

Sommo Yizie[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

  1. http://worldnomadgames.com/media/images/2018/04/05/27-toguz-korgool-rules-en.pdf
  2. Shotaev, Maksat (2014). Togyzkumalak Algorithms and Etudes. Nur-Sultan, Kazakhstan: Astana. pp. 9, 101.
  3. http://www.9kumalak.com/index.php/alem-chempionati