Peɛroo kyaare neŋ Zambogu

Yizie Wikipiideɛ

Zambogu yiibu zie

Dori DƐNDƐŊ[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

1.0 KYƐYUOBU.[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A peɛroo ŋa kyaare la a Ɔpa wɛɛse paaloŋ tembile kaŋa naŋ be Nadowli-Kaleo desitere poɔ ka ba boɔlɔ Zambogu.Nembɛrɛ maŋ yeli ka toori baŋ Nabaale; ka neɛ meŋ naŋ boɔrɔ yɛlɛ bammo maŋ taa la yeli kyɛlloo toori. Azuiŋ, N naŋ da boɔrɔ a bammo zuiŋ N da de la gbɛ toloŋ a gaa laŋ ne nembɛrɛ ka N peɛre Zambogɛɛ yi-zie. A ma, a da ba waa mɔlɔ kyɛ nembɛrɛ maŋ yeli ka bibile naŋ baŋ O nu pɛgebo la maŋ laŋ di ne nembɛrɛ. A lɛ meŋ yoŋ naane, kyɛ N da la e la a neɛ kyɛ zo gaa lesiri maaloo zie a na te nyɛ kyɛ woŋ pa tobo meŋ. Zambogɛɛ taa la lesiri kaŋa ba naŋ boɔlɔ ka 'logu'. O e la yeli ba naŋ maŋ e ka ba naŋ wa maala komaale, be la ka ba maŋ wuli zie na Zambogɛɛ naŋ yi ane lɛ naŋ so ka ba boɔlɔ a teŋɛ ka Zambogu.Yelmɛŋɛ zaa, N da maŋ nyɛ la be gaabo ka a ba tu n ŋmene puori sori. Bonso kiristalooŋ sagebo ba ko ma vuo ka N tu a lɛ. Kyɛ N naŋ wa ŋmaa a kɔ noɔre ŋa ko n meŋɛ la so ka N de gbɛ toloŋ a gaa na te nyɛ kyɛ woŋ pa tobo meŋ. Lendu(2023, noɔre yelyaga) yeli ka Zambogɛɛ da e la zɔɔzɔreba naŋ yi Wagadugu naŋ e Bɔkeena Fasoo tenkpoŋ. Ba naŋ da e zɔɔzɔreba na zuiŋ, ba da ba taa munzenaa. Serɛ zaa Zambogɛɛ da e la nobɔ naŋ da polle polle, a tege tege ba zaa kyɛ waa wogiri a ŋa Golaate. Ba naŋ da zɔɔ wa ta Zang la ka zamɛɛ yeli ko ba ka nobɔ mine ba naŋ boɔlɔ Aminɛɛ maŋ wa ŋmɛ ba la kyɛ faare ba pɔgeba ane ba nii. Azuiŋ ka ka banaŋ na wa tõɔ zɔɔ ne a ba dandɔnne a tõɔ ba ŋmɛ kare bare, ka ba na ko ba la Zie ka ba zeŋ a kyɛ guro ba, lɛ yoŋ meŋ naane ka ba na la vɛŋ la ka ba di ba naaloŋ kyɛ ka ba meŋ e tendɛmɛɛ. A lɛ la ka Zambogɛɛ da sage de la a layiri na Zamɛɛ naŋ da biŋ ko ba na. Serɛ zaa ba da zɔɔ ne ba la, a ŋmɛ ba kare bare. A lɛ la ka ba da de a teŋganne ko ba ka ba zeŋ. A ŋaa la so ka ba boɔlɔ a teŋɛ ka Zambogu, O muni la ka zamɛɛ bɔgoŋ la ka ba da zeŋ. Kyɛ tenne na mine meŋ ba naŋ da zeŋ la Loho, Nyugloo, Kaleo Nayi Kore,Tibani Nayiri and Zang Nayiri.Zambogɛɛ yagroŋ ta ŋa koɔre anee neŋ dogela.Ka ba zaa yi yi ŋmama Anuu, ka ana la, Dasaa yiri, Beeru yiri, kpeenaa yiri, Yi-kore ane kpantɛgɛ.

1.1 PEƐROO ZIKƆLAGERAA[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A peɛroo ŋa kyaare la lɛ na Zambogɛɛ maŋ maŋ tu kyɛ maale dɔɔ komaale. N naŋ boɔrɔ ka N nyɛ tegeroŋ na komaale naŋ taa zuiŋ la so ka N peɛroo na kyaare dɔɔ komaale yeltuuri mine Zambogu poɔ. Ka lɛ naane Zambogɛɛ taa la yɛlɛ yaga ba naŋ erɛ ka N da na baŋ peɛre, aseŋ, Zombɛnte diibu, koɔbo yɛlɛ, bagemaale yɛlɛ, pɔgede yɛlɛ, ba tige diibu ane amine kaŋa. Kyɛ peɛroo zaa naŋ maŋ taa yelnimizeɛ o naŋ maŋ kaara na zuiŋ .Aseŋ, o yelkɔlageraa, o yelzu ane o ananso o naŋ maŋ kyo-iri a boɔrɔ ka o nyɛ yeli kaŋa veɛloŋ zuiŋ la so ka N de a yelzu ŋa ka o e yeli N naŋ boɔrɔ ka N peɛroo na kyaare.


1.2 PEƐROO YELWONAA[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

N nyɛɛ la ka te lesiri kpiire la bonso,te baapaaba de la kpa de eŋ a te lesiri yɛlɛ poɔŋ.Aseŋ yɛlɛ mine ba naŋ da maŋ e,ba la erɛ a bebie ŋa poɔŋ.Kyɛ ka Dagaaba meŋ maŋ yeli ka peɛra ba boɔra.Azuiŋ la ka n nyɛ ka a seŋ la ka N peɛroo na kyaare komaale lesiri, bonso N nyɛ la ka komaale lesiri Lee moremorɔ la.Ka a lɛ pãã eŋ ma sekpeɛŋaa ka n peɛre a kyɛ sɛgaa biŋ ka a soŋ baapaaba ka ba iri baŋ a ba komaale lesiri yeltuuri,Bonso nensaala nyɔvore yelnimizeɛ la lesiri.


1.3 PEƐROO ANANSO[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Yelmeŋɛ la ka nensaala zaa waa ŋa mɔgeraa kɛkɛre; Te baapaaba yaga zaa maŋ yeli ka te taa la nembɛrɛ ka ba baŋ a te lesiri yeltuuri tuuro. Azuiŋ ka te baga ba maŋ kyebe ka te zanne a te yipɔge yɛlɛ fēē zaa. Ka lɛ vɛŋ ka N nyɛ ka a e kparaama ka te zanne a te yipɔge nimizeɛ zaa. Azuiŋ la ka a N de gbɛ tolɔ ka N peɛre baŋ lɛ na Zambogɛɛ naŋ maŋ tu kyɛ maale dɔɔ komaale.

1.4 PEƐROO SIEREE[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Dagaaba maŋ yeli ka tenne kɔɔre anuu ba yi taa. Azuiŋ, a peɛroo ŋa na soŋ la baapaaba ka ba baŋ tɛɛtɛɛloŋ kaŋa naŋ be Dagaaba tenne komaale yeltuuri poɔŋ. A kyɛ la soŋ karemamine meŋ naŋ wulo Dagaare a te sakue poore ka ba nyɛ lɛ na teŋɛ kaŋa naŋ maŋ tu kyɛ maale ba komaale kyɛ la soŋ ka baapaaba hakela vɛle ne komaale yeltuuri.

1.5 PEƐROO SOOREBIE[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A ŋa Owu-Ewie (2017), naŋ yeli "ka peɛroo soorebie la a yeli pukyaara soorebie na a peɛrepeɛre naŋ boɔrɔ ka o bɔ nɔ--iri k'o". Azuiŋ a peɛroo ŋa yelboɔraa la ka a peɛrepeɛre baŋ lɛ na Zambogɛɛ maŋ maŋ maale komaale.Aseŋ:

  • Boŋ la kūū?
  • Boŋ la komaale a ko Zambogɛɛ?
  • Dɔɔ Komaale yeltuuri la aboubo Zambogɛɛ laŋkpeɛboŋ?

1.6 PEƐROO YELWONNE.[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Dakyeɛraako maŋ yeli ka kpaare miimu la boŋkãã diibu,ka kyeɛ meŋ yelboɔraa eŋa la ka Saa maŋ tɔ o.kyɛ lɛ ka pãã waa, a naŋ e N yelboɔraa zuiŋ, anaazaa ka n nempeɛremine da e la werekao ko ma, ka N da nyere nyeme kyɛ na baŋ nyɛ n yelboɔraa. Ayelwonni mine N naŋ da nyɛ a N kɔ noɔre ŋa kɔɔbo poɔŋ mine la ama naŋ tu. N da peɛrɛ la kyɛ naŋ kanna karembiiri ka a lɛ da korɔ ma baloo yaga. A nempeɛre mine meŋ da maŋ boɔrɔ la libie ane dãã yire n zie,ka lɛ da e yelwonaa ko ma bonso, N naŋ da naŋ e karembie a ba tɔnoɔ na zuiŋ, a da maŋ e la tuo ka N tõɔ e a lɛ, kyɛ ka a da maŋ e ferebo ka N e a lɛ N yelboɔraa zuiŋ. Daŋsɛgereba gama meŋ da e la tuo ka N nyɛ, kyɛ a tu kpimaroo eŋɛŋ N da e la a neɛ kyɛ kɔ a kɔ-noɔre .