John Kofi Agyekum Kufuor
| Dɔɔ bee pɔge bee dɔgebo | dɔɔ |
|---|---|
| Dɔgebo paaloŋ | Ghana |
| Name in native language | John Kofi Agyekum Kufuor |
| Yo-ennaa bee yoporaa | John |
| Family name | Kuffour |
| Dɔgebo bebiri | 8 Disembare 1938 |
| Dɔgebo zie | Kumasi |
| Sibling | Kwame Addo-Kufuor |
| Spouse | Theresa Kufuor |
| Child | John Addo Kufuor |
| Relative | Matthew Opoku Prempeh, Joseph Henry Mensah |
| Native language | Twi |
| Kɔkɔyelii, sɛge ne bee goligoluu | Bɔrefɔ, Asante |
| Tonnoɔre | Pɔleteesa, lɔɔyɛ, businessperson, minister |
| Voaraa | Chairperson of the African Union, President of Ghana, Fɔrɔ (1th) Begemaale die mɛmba a Ghana Republic ayi eŋɛ, Member of the 1st Parliament of the 3rd Republic of Ghana |
| Zanne la | Exeter College, Prempeh Kolaagyi, Osei Tutu Siinia Haai Sakuuri, Lincoln's Inn, University of Oxford |
| Work location | Accra |
| Politikal paati mɛmba | New Patriotic Party |
| Candidacy in election | 2000 Ghanaian general election, 2004 Ghanaian general election |
| Ŋmene bee sagediibu | Catholicism |
| Significant event | Panama Papers |
| Ghana Place Names URL | https://sites.google.com/site/ghanaplacenames/places-in-perspective/birthplaces#h.c6964lwpzksj |
John Kofi Agyekum Kufuor (ba naŋ dɔge 8 Disembare 1938)[1] e la Ghana pɔleteesa naŋ e a Ghana yidaandɔba pie soba a yi 2001 te tɔ 2009.[2] Ona da la a African Union dakogi zu banuu soba a yi 2007 te tɔ 2008[3] ane o da tõɔ la John Atta Mills saŋa na Jerry Rawlings' naaŋ boyi naŋ da wa baare eŋɛ ane a fɔrɔ naaŋ diibu leɛroo Ghana poɔ a yi yelkaŋyeli naaŋ paati gaa yelkaŋyeli naaŋ paati yuo.[4]

Kufuor dompole baare la meŋɛ faŋa soobo yelkaŋyeli naaŋ[2] eŋɛ Ghana pɔletese lomboriŋ, a paatiri naŋ yi a United Gold Coast Convention ane a United Paati poɔ.[2] Onaŋ e lɔɔyɛ ane yɛroŋ erɛ, o da e la minisa a Kofi Abrefa Busia's Progress Party gɔmenante[1] poɔ Ghana Republic boyi soba wagere eŋɛ, ane wederɛ ko Popular Front Party naŋ ba be naaŋ poɔ a Republic ata wagere.[5] A Fourth Republic poɔ, Kufuor da arɛɛ la e a Wɔɔ Paati bie a 1996 nuneɛ eŋɛ, a taa o te di ne a 2000 ane 2004 nuneɛ. O naŋ toŋ gbɛre boyi ɔfere poɔ, o bare la pɔletese 2008 poɔ. Noba yaga baŋ ne o la ka Gentle Giant.[6]
Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Ma gbɛre naaloŋ bal nabie, ba dɔge la John Kufuor Daaban poɔ, Kumasi tembile a Ashanti irigyiŋ poɔ, Ghana. O piili la o peramere ane nɛɛsere sakuuri a Kumasi Gɔmenante Sakuuri naŋ be Asem eŋɛ Sir Gordon Guggisberg naŋ mɛ. Kufuor e la Nana Kwadwo Agyekum biiri 7th soba ba 10 (pie) eŋɛ, naŋ e Asante ane Nana Ama Dapaah, Napɔge.[7][1] 1951 poɔ, o kyogi la o peramere (ana saŋa na ba naŋ boɔlɔ 'standard' three) Ganzanne Osei Tutu Boarding School eŋɛ (Osei Tutu Senior High School) a yi 1951 te tɔ 1953.[8] Prempeh Kolaagyi eŋɛ a yi 1954 te tɔ 1958, o zanne yi la yuoŋyeni 1 te tɔ yuomo anuu 5. O London sigibu 30 Kyɛpire 1959 eŋɛ, ba da sage de o la Gyoone poɔ eŋ Lincoln's Inn, London (1959–61) ka o na zanne lɔɔ, a leɛ lɔɔ zanna yuoni gbuli ane kyuuri anii poɔ. Ba da boɔle o la a London baa eŋɛ 1961 poɔ. Yuoni naŋ da waana, ba da boɔle o la a baa eŋɛ Ghana poɔ sɛre oŋ gaa Oxford University, a baare Exeter College, 1964 poɔ.[9] Ba da daŋ de o la a Ghana Commercial Bank eŋɛ London poɔ ka o e maneŋgya ane legal ɔfesa. O leɛ wa la Ghana a yuoni 1965 poɔ o ma poboɔbo eŋɛ neɛ (naŋ ta daŋ da nentegerɛ tikiti kyaare ne o leɛwaa) boɔrɔ la ka o zanne Africa poɔ. O zanne la Victor Owusu lɔɔ tontonzie ne lɔɔyɛ kaŋa, Owusu Yaw.[10] 1966 poɔ, o da leɛ la a teŋɛ gansɛgerɛ ko Kumasi City Council (pampana Kumasi Mɛturopolitan Asɛmbole). A Republic Begemaale ayi iregyita poɔ, Kufuor pore la o yelnɔnee ka tabul tennis, kannoo, bɔlŋmɛ, ane sinii iribu.[11] O daŋ e la a dakogi zu soba ko a Kumasi Asante Kotoko Football Club.[12]
Politikal Dompole Piiluu
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
O naŋ wa baare o ganzanne, Kufuor leɛ wa la Ghana a wa piili o politikal dompole. 1967 poɔ, o da leɛ la legal ɔfesa neŋkpoŋ ane teŋkpoŋ gansɛgerɛ ko Kumasi. 1969 eŋɛ, o da e la begemaale die mɛmba ane dɛpete minisa ko paaloŋ yobo yeltarre a Kofi Abrefa Busia gɔmenante eŋɛ.[13] Kufuor da e la begemaale die mɛmba ko a Atwima Nwabiagya[14] a Republics ayi (1969–72) ane ata (1979–81) eŋɛ. O e la mɛmba zu ko a Progress Party naŋ da ti Busia die poɔ.[15] O naŋ e Dɛpete Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre, o areko la Ghana kpaaroŋ awola eŋɛ. A yi 1969 te tɔ Disembare 1971, o da de la Ghana are terebɛ weɛ a United Nations General Assembly eŋɛ New York City poɔ, a Organization of African Unity (OAU) Minisare Lambori Addis Ababa poɔ, ane a Summit Conference ko a Non-Aligned Movement Lusaka poɔ. 1970 poɔ o da de la weɛ ne a Ghana are terebɛ gaa Moscow a Soviet Union poɔ, Prague (Czechoslovakia), ane Belgrade (Yugoslavia) na te di dɛmɛ kyaare Ghana sama ba naŋ di ana paalonne ŋa koŋ baŋ yɔɔ. O naŋ e a Paaloŋ Yobo Yeltarre ane Dɛpete Opposition Leader ko a Popular Front Party (PFP) Begemaale kpaaroŋ a Republic ata wagere noɔre yelyele, ba da boɔle o la ka o na wa kɔgele Yidaandɔɔ Hilla Limann gaa a OAU Summit Conference Freetown poɔ, Sierra Leone. O meŋ da la e mɛmba ko a begemaale are terebɛ na naŋ da gaa a United States 1981 poɔ na te yeli yɛlɛ ko a International Monetary Fund (IMF) ane a World Bank kyaare Ghana ɛkɔnɔme yelwonni. Gyoonnoɔre 1982 poɔ, a All People's Party (APP) wederoŋ, naŋ da e a paatiri zaa naŋ ba be naaŋ sɛ lantaa, da teɛ la a wederɛba mine hakelɛ, ka ba mine la a Dɛpete Wederɛ ko a sɛ lantaa, Alhaji Iddrisu Mahama, o gansɛgerɛ kpoŋ, Dr Obed Asamoah ane Kufuor, ka ba na sage tomboɔloo yi a Provisional National Defence Council (PNDC) na toŋ bone ba naŋ da de ka o e la National Government eŋɛ. Ba da kaairi la Kufuor a gansɛgerɛ ko Lokal Gɔmenante ana gɔmenante paalaa ŋa poɔ.[16] O naŋ e gansɛgerɛ ko Lokal Gɔmenante, o da sɛge la a Lokal Gɔmenante Yelnyɔgere Begetuubu naŋ da na e a paabo pare ko ana saŋa na Desekyere Asɛmbola paala.[17]
Nuneɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]20 Kyɛpire 1996 eŋɛ, a Wɔɔ Paati are terebɛ noba 1034 yi 2000 poɔ ba naŋ iri yi a gbandigiri 200 a paaloŋ zaa poɔ da iri la Kufuor ka o na ŋmɛ a Ghana Yidaandɔɔloŋ kyakya 10 Disembare 1996 eŋɛ. O naŋ wa ŋmɛ o kyakya duoro ka a ba ta kyuuri awae baare, Kufuor da nyɛ la 39.62% yi Rawling nuneɛre 57% yaga poɔ a 1996 nuneɛ eŋɛ. 23 Ɔɔtoore 1998 eŋɛ a Wɔɔ Paati da la leɛ iri o la ka a ba e a yidaandɔɔloŋ yoŋ kyakya ŋmeɛbo kyɛ ka o na are e a paati wederɛ.[18] Kufuor da di la a Disembare 2000 yidaandɔɔloŋ nuneɛ; a fɔrɔ kyakya eŋɛ, naŋ e 7 Disembare, Kufuor da de la niŋe ne 48.4%, kyɛ ka John Atta-Mills, Jerry Rawlings Yidaandɔɔ-potuuro, tu ne 44.8%, a fere a paatiri ama ayi eŋ nuneɛ boyi poɔ. A boyi soba eŋɛ, ba naŋ e 28 Disembare eŋɛ, Kufuor da die la ne 56.9% yi a nuuri eŋɛ. Ba naŋ da wa so Kufuor eŋ ɔfere 7 Gyoonnoɔre 2001 eŋɛ,[19] a lɛ da e la fɔrɔ soba Ghana yelkorɔ eŋɛ naaŋ gɔmenante naŋ leɛre naaŋ ne laanfeɛ ko paati naŋ ba be naaŋ. Ba da la leɛ maale ɛlɛte la Kufuor a yidaandɔɔloŋ ane begemaale nuneɛ eŋɛ ba naŋ da e 7 Disembare 2004 eŋɛ, ka o da nyɛ 52.45% yageroŋ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ a fɔrɔ sobaŋ na bege boyi soba,[20] ana wagere ne o zuiŋ meŋ Kufuor paati, a Wɔɔ Paati, da tõɔ di la kogiri yaga a Ghana begemaale die poɔ.[21]
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- 1 2 3 https://www.britannica.com/biography/John-Kufuor
- 1 2 3 https://www.ghanaweb.com/person/John-Agyekum-Kufuor-3658
- ↑ https://portal.africa-union.org/DVD/Documents/LINKS-OTHER/List_Of_Chairmen%20_E.html
- ↑ https://www.britannica.com/place/Ghana/Independence
- ↑ https://newsghana24.com/today-is-kufours-84th-birthday-check-out-this-brief-biography-of-kufour/
- ↑ https://www.myjoyonline.com/how-kufuor-met-his-wife-and-married-at-age-23/
- ↑ https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/John+Kufuor/385586
- ↑ http://www.worldpresidentsdb.com/John-Kufuor/
- ↑ https://www.exeter.ox.ac.uk/people/dr-john-kufuor/
- ↑ https://aaregistry.org/story/john-kufuor-lawyer-and-politician-born/
- ↑ https://web.archive.org/web/20210515070153/https://www.ghanaweb.com/person/John-Kofi-Agyekum-Kufuor-1219
- ↑ https://www.weforum.org/people/john-kufuor
- ↑ https://www.eaumf.org/ejm-blog/2017/8/29/progress-party-wins-elections-to-form-government-of-the-2nd-republic
- ↑ https://www.modernghana.com/news/279262/chief-kufuor-eyes-atwima-nwabiagya-seat.html
- ↑ https://newsghana24.com/today-is-kufours-84th-birthday-check-out-this-brief-biography-of-kufour/,
- ↑ https://worldleaders.columbia.edu/directory/john-agyekum-kufuor
- ↑ https://www.glopan.org/about/members/kufuor/
- ↑ http://ghana-net.com/president-of-ghana-john-kufuor.html
- ↑ http://www.clubmadrid.org/miembro/john-kufuor/
- ↑ https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Former-President-Agyekum-Kufuor-turns-82-today-1128884
- ↑ http://africanelections.tripod.com/gh.html