Akosombo Dampo
Inception | 1291 ![]() |
---|---|
Has use | hydroelectricity ![]() |
Reservoir created | Lake Volta ![]() |
Continent | Africa ![]() |
Paaloŋ | Ghana ![]() |
Located in the administrative territorial entity | Asuogyaman Desekyere ![]() |
Bezie | Akosombo ![]() |
Located in or next to body of water | Volta River ![]() |
Located in/on physical feature | Volta River ![]() |
Coordinate location | 6°17′59″N 0°3′34″E, 6°17′56″N 0°3′31″E ![]() |
Owned by | Volta River Authority ![]() |
Operator | Volta River Authority ![]() |
Date of official opening | 1965 ![]() |
Service entry | 1965 ![]() |
Akosombo e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la Gaana tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie[1]. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. [2]Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. Akosombo e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a Asuogyaman District, Eastern Region, Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ Ghana, Congo, Namibia, Lagos-paaloŋ, ane Freetown. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.[3] Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.[4] A na bɔɔ ne la kuro Toɡo neŋ Benin vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka Adjarala dam, ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.[5] Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.[6]
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "Lake Volta" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,[7] a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
Akosombo Maalebo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]1915 yuoni poɔ la ka Albert Kitson da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s[8] Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka Kwame Nkrumah da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.[9]
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km2 (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).[10] zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m3/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel floodgates.[11][12]
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.[10]
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a Tema poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.[4] A America toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka Kaiser Aluminum da la kaara a alumiineɛo semɛlta maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a Export-Import Bank naŋ be a United States. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.[4]
Waɡre Ne Baŋ Maanuu
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka Impreɡilo da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965[10]. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e International bank for reconstruction and development aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.[2] Impreglio da nyogee a man’sing nang ‘kuuro a ‘koli-kpong ane dewatering ko a konboo , ane bang baare a dam a kyeu fora agang ‘wagire ba nang bing ‘ku anaa zaa ka kolee puoro kpiera a Volta River a yuoni 1963 nang da kaure toma a pari kyeure ata. a yi 1961 ane 1966 kpakyega , tontunebahi 28 ko Impregilo kpiyeng a dampu maalibo wagere . Memorials a Akosombo township pou ane St. Barbara Catholic Church daang mang bing la ba gyirima.
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.[13] Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA[2] [3][7][14]demɛ la da vɛŋ ka be la da e.[15] Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.[14]A Eastern Region ko Gaana ane noba gyemaa nuori’yeni yela nang be a o 'gbendige jaa da e la bi luong ko a toma[16].
Buuŋ Maalibu
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.[16]
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.[17]
Gaana yaagu yelitarihi ane paalimaali yela yaaribo da waaning yela kpong jugihibo ko buuŋ a pari a Akosombo's buuŋ tuongbo fanga. yi 1981, a dampu bile bang maalia Kpong, downstream a yi Akosombo, duohibo ko Akosombo da leɛ e la nimbizie ka ba maana hydropower tuma tona[2].
buuŋ buobo gaali gange bung bang na bang nye a pampana sokpong, kodoriko kuonhe yela ane a mine gyemaa .buuŋ buobo a paahi ning bung nang sogili ‘bizie yelitare, vɛŋ yɛŋ ka buuŋ kubo ane buuŋ kongbo[2][18]. A jaa ‘gbongbong ko kongngmama luong ta-zie da nyeɛ,wagere kanga a ta-zie mang buoree maalibo ko a jentiritare[18].
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.[18] A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.[19] 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.[20]
Tɔna
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.[1] International Federation of Surveyors dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.[2]
A Akosombo Dampu da taa tɔna mine ko yaagu yelitarihi ane paalimaali yela toma a paahi ko kongngmani ‘tuobu, jima nyogibo ugibu,kuobo yela paani ti gaa ning a shoreline, ane tourism.

A Dampu Yuobu
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.[3]
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.[4]
Dampore mine
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
Enfuomo sere
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]-
A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
-
Volta Hotel signpost
-
Part of the Akosombo township
Akosombo Railway Station
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
Yeŋe leŋkere
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)
- Ghana Web – History of The Dam
- Volta River Project economics
- University of Ghana
- History of Akosombo dam
- VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ 1.0 1.1 "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com". www.myjoyonline.com. Retrieved 18 May 2021.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.
- ↑ 3.0 3.1 3.2 Zakhary, K. 1997. Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana. McGill Journal of Medicine 3: 93–101.
- ↑ 4.0 4.1 4.2 4.3 "History of Akosombo dam". Ghana Home Page. Archived from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.
- ↑ Europa Publications (2014). Africa South of the Sahara 2014. Routledge. p. 112. ISBN 9781857436983.
- ↑ "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit". Volta River Authority. Archived from the original on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.
- ↑ 7.0 7.1 Gyau-Boakye, P. 2001. Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels. Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.
- ↑ Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom". The Statesman. Archived from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.
- ↑ Aidoo, Kwame (9 March 2018). "Ghana's Most Impressive Buildings". Culture Trip. Retrieved 28 October 2024.
- ↑ 10.0 10.1 10.2 "Akosombo Hydro Power Plant". Volta River Authority. Archived from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.
- ↑ "Akosombo Dam Brochure". Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.
- ↑ "Annex 3". Alterra. p. 46. Retrieved 30 May 2011.
- ↑ "Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.
- ↑ 14.0 14.1 Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". The Journal of Architecture. 24 (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.
- ↑ Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.
- ↑ 16.0 16.1 Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana. Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.
- ↑ Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.
- ↑ 18.0 18.1 18.2 Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. Competition for water resources of the Volta basin. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.
- ↑ "Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.
- ↑ "Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.