Timbuktu (Film)
| Title | Timbuktu |
|---|---|
| Main subject | Arab Spring, Insurgency in the Maghreb |
| Genre | drama film |
| Publication date | 11 Disembare 2014, 12 Fɛreboɔre 2015 |
| Country of origin | France, Mauritania |
| Director | Abderrahmane Sissako |
| Screenwriter | Abderrahmane Sissako, Kessen Tall |
| Cast member | Abel Jafri, Hichem Yacoubi, Toulou Kiki, Fatoumata Diawara, Ibrahim Ahmed dit Pino |
| Director of photography | Sofian El Fani |
| Film editor | Nadia Ben Rachid |
| Costume designer | Amy Sow |
| Composer | Amine Bouhafa |
| Producer | Sylvie Pialat, Étienne Comar |
| Production company | Arte France Cinéma, Canal+, Ciné+, National Centre of Cinematography and Animated Pictures, TV5 Monde |
| Distributed by | Vertigo Média |
| Narrative location | Timbuktu |
| Filming location | Mauritania, Oualata |
| Waaloŋ | color |
| Review score | 98%, 8.8/10, 92/100, 7.1/10 |
| Nominated for | Academy Award for Best International Feature Film, IFFR audience award, International Submission to the Academy Awards |
| Distribution format | theatrical release, DVD, video on demand |
| OFLC classification | M |
| BBFC rating | 12A certificate |
| ClassInd rating | 14 |
| CNC film rating (Romania) | N - 15 |
| FSK film rating | FSK 12 |
| ICAA rating | not recommended for children under 12 |
| Kijkwijzer rating | 16 |
| NMHH film rating | Category IV |
| RTC film rating | B |
| Medierådet rating | For ages 15 and up |
Timbuktu e la 2014 sinii kaŋa Abderrahmane Sissako naŋ sɛge kyɛ naŋ wuli sobie na a sinii naŋ na tu kyɛ deɛne. A sinii ŋa kyaare ne la lɛ Timbuktu, Mali neɛkaŋa naŋ di Ansar Dine tonnoɔre ane lɛ onaŋ bɛllɛ nyɔge noba naŋ ba kultaa eŋ a 2012 Aguelhok poɔ.
A sinii ŋa, Oualata, Mauritania, Timbukyu poɔ la ka ba maale a sinii, kyɛ Timbuktu la ka ba pãã la ka de ka o na gaa te ŋmɛ ne a kyakya aneŋ Palme d’Or la a kyakya meŋa a 2014 Cannes Sinii tigiri saqa, a be la ka o da di a Ecumenical Jury ane Francois Chalais kycctaa.[1][2][3] Timbuktu la ka bad a iri a na gaa ne a Mauritania sinii kyakya poɔ, onaŋ sereŋ la ka Mauritania da iri ka o di a Academy Kyɔɔtaa a ko a “Best Foreign Language Film (kɔkɔsaane sinii kyɔɔtaa)”, aŋa yoŋ naane a sinii ŋa naŋ nyɛ kyɔɔtaa boɔlaa kaŋa a 87th Academy Award (kyɔɔtaa) poɔ. A sinii ŋa ne o zu da la nyɛ la kyɔɔtaa boɔlaa a BAFTA kyɔɔtaa a Best Film Not in the English ( a sinii naŋ ba be Bɔrefɔ kɔkɔre poɔ ) a 69th British Academy sinii kyɔɔtaa[4][5] soba. Timbuktu la ka ba da tere a 11th Africa sinii Academy kyɔɔtaa.[6] A yi a ŋa puoriŋ o da naŋ nyɛ la kyɛɔtaa boɔlaa a 2017 yuoni poɔ a New York Time, a be la ka ba de o ka o e a sinii soŋ 12th soba a yi sinii a 21th yuomo naŋ pare poɔ.[7]
A lɛ a deɛne naŋ deɛne tutaa a sinii poɔ.
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Neŋkpeɛne mine la naŋ be a Ansar Dine laŋgbuli poɔ la da ŋmaa a gazelle a zibiiri poɔ be teɛ ne bonzaa naŋ ba peɛle ane ba lɔkaraa kaŋa. A yi be puoriŋ, bona banaŋ da boɔrɔ la ka ba toɔ de a daa daga na onaŋ taa ane ba Bambara gɔɔloŋ, a daga na da taa la pɔge berɛ o poɔŋ. Banaŋ wa tara Timbuktu, teŋɛ kaŋa banaŋ baŋ ne ba ka ba taa ba yɛre puoru yɛlɛ nimizeɛ zaa, a ɛihadists da eq la bonsuuri merɛ, a wuli a bonsuraa wogiloŋ ka o maŋ sigi ta neɛzaa gbɛɛ ane kparema Burkas, nuri-toora ane pɔge niŋe pɔgebo gyamaa poɔ. A teŋɛ napoɔ ba kyiiruŋ la tv, saseɛ poɔ duoriŋmɛ yara kompiita, bɔl yeltarre, daaŋkpeɛŋaa, yieluŋ, ane gbaŋ ŋmeɛbo. Ane a yɛlɛ ama zaa puoriŋ a neŋkpeɛne da de faŋa kpɛ a Mosque poɔ anaŋ eŋ ba noɔteɛ, a Iman da yeli ko ba la ka ba saana la ba kyiiruŋ, a pãã kare ba ka ba yi.
A pare Timbuktu paaloŋ, noba mine meŋ da kpeɛrɛ la nomad teŋɛ poɔ. Ka o saa di Kidnane, ka o ma di Satima onaŋ da ɛnnɛ ba pɔgeyaa Toya ane ba bidɔɔ Issan, banaŋ de a yi neɛkaŋa zie ka o e ba bidɔɔ. Boma banaŋ guolo la a paaloŋ na poɔ la, ba da taa nii anii ane boore. Ba naapɔgaba da taa la poɔ, Kidane da maale la o teɛroŋ ka o na de la a naalee na kyɛ ne Issan. Issan naŋ de a nii gaa ne a baa noɔre, la ka o te pɔge Amadou, naŋ e zonnyɔgerɔ, ka o ennɛ o nɛɛte. Kyɛ o da baŋ ka koɔ koɔrɔ kaŋa maŋ wa tage la a koɔ ne o pop a gaa te koɔrɔ koro noba a teŋa poɔ.
A Jihadist da nyɔge la a teŋɛ kpeɛŋaa, ba yi la yelngɔgeraa a ŋmeɛrɛ sinii, a yɔ boɔrɔ banaŋ nɔŋ yieluŋ, ane dɛmo kyaare ne bɔl yeltarre wagere zaa. A pɔllɔ pãã da piili ŋmeɛrɛ la bɔ fẽẽfẽẽ bonso a jihadist meŋa da te wane a bɔl. A jihadist neŋ yeni kaŋa da kyɛŋ la zibiiri na oɔ o yoŋ a gaa te nyɛ Satima a Kidane naŋ ba kyebe, a de o taŋgaraa miri ko o, kyɛ ka o zagere.
A wagere na a donne naŋ yi ka a ɔɔ moɔ na, GPS maŋ leɛ la bombeɛ a kpɛbe Amadou nɛɛte poɔ. Enrage, Amadou faaŋ la kyɛ bare a nao. Issan page na wieŋ zaa ane kuori a na ta manne ko o saa Kidane yele naŋ sigi bee a pɔge o. Satima da boɔle la Kidane, ane Amadou akanne ba, a maaŋ ba sukyie a yi ba wahala bee dɔgɛɛ ŋa poɔ. Kidane la ka ba da wa nyɔge gaa te pɔge a nempɔgere die. A anaŋ naŋ da nyɔge o la ka ba na ko la meŋ, Kidane da bɔ la neɛ ka o te yeli o pɔge Satima. Onaŋ ane Toya zeŋ la wa woŋ a duoro banaŋ moɔlɔ.
Kidane sɛrɛ diibu da piili la ne Arabic kɔkɔre, ka ba faaŋ kyɛ te bɔ leɛleɛrɛ ko o. ka ba sɔrɔ vɛŋkoobo, o da manne la wuli o pɔgeyaa naŋ be a jihadist sɛrɛ dire zie. O da manne la ba saaŋkonoŋ naŋ waa lɛ a yi banaŋ ba wono taa kɔkɔɛ zuiŋ. Kyɛ a leɛleɛrɛ naŋ e neɛ banaŋ dɔge o ka o baa Libya ka Tuareg jihadist gyamaa bebe a be o da kyellɛ la o zaa.
Yieluŋ ŋmeɛrɛ ane a kyɛkyɛɛrɛ da nyɛ la daa soŋ kyɛ ka ba naŋ nyɔge ba te pɔge, ka dɔɔ ne o pɔge kaŋa meŋ gaa nempɔgere die kyɛ gu ka ba na te kpi a yi banaŋ e sɛŋ gaŋ yɛlɛ, ba da nyɔge la pɔgelee kaŋa ne taŋgaraa, ka o dɔgeroŋ la, ka ba vɛŋ ka fere kuli serɛ onaŋ ba boɔrɔ ka Iman meŋa sɔre fãã.
Sɛre banaŋ na iri Kidane a nempɔgere die poɔ, a koɔ koɔrɔ na da de la Satima a wane a baa poɔ. Banaŋ wa yele ka ba zo tuori taa ka ba ŋmɛ ba bayi zaa ko.kyɛ ka a koɔ koɔrɔ na a zo yi a zibiiri na poɔ. Kyɛ kyɛre Toya ane Issan bare a yɛre poɔ.
A deɛdeɛmɛ a sinii poɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]· Ibrahim Ahmed dit Pino a sinii poɔ o yuori la Kidane
· Toulou Kiki a sinii poɔ o yuori la Satima
· Layla Walet Mohamed a sinii poɔ o yuori la Toya
· Mehdi Ag Mohamed a sinii poɔ o yuori la Issan
· Kettly Noel a sinii poɔ o yuori la Zabou
· Abel Jafri a sinii poɔ o yuori la Abdelkerim
· Hichem Yacoubi a sinii poɔ o yuori la a jihadist
· Fatoumata Diawara a sinii poɔ o yuori la Fatou la chanteuse
· Omar Haidara a sinii poɔ o yuori la Amadou
· Damien Ndjie a sinii poɔ o yuori la Abu Jaafar
· Salem Dendou a sinii poɔ o yuori la jihadist leader
· Adel Mahmoud a sinii poɔ o yuori la L'Imam
· Djie Sidi a sinii poɔ o yuori la Juge
· Zikra Oualet a sinii poɔ o yuori la Tina[8]
A sinii yelnyɔgeraa.
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A sinii poɔ a yelnyɔgeraa kaŋa la ba fere la pɔge kaŋa naŋ maŋ kɔɔrɔ zoma ka o eŋ nu-toora, ba pɔge la dɔɔ ane pɔge kaŋa a yi banaŋ e sɛŋ gaŋ yɛlɛ. ba da feɛ la pɔge a yi onaŋ kyeɛrɛ yieluŋ a yi dɔba mine kaŋa toma zie.[9]
A sinii manne la wuli lɛ jihadist paaloŋ noba naŋ ba tuuru a ba meŋa merɛ ka toro. Abdelkerim sɔgele la tɔba nyuubu kyɛ a baara zaa o tɔ kaŋa yeli a la ka a yi. Ba kyiiriŋ kpoŋ la bɔl ŋmɛ kyɛ Franch jihadist pɔllɔ mine ba da nyɛ ba la ka zeŋ dire ɔl demɛ a kyaare bɔl ŋmeɛrebɛ[10]
A sinii poɔ fo na nyɛ la ka a deɛdeɛmɛ yele la kɔkɔ tɛɛtɛɛ bee gyamaa a sinii poɔ Arabic, French, Tamasheq, Bambara, ane English, a ziiri mine te woŋ ka ba maŋ te bɔ la leɛleɛrɛ.[11][12]
Sinii maaloo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A sinii Sissako fifth, you la dɔɔ ne pɔge kaŋa naŋ ba kultaa kyɛ ka ba dige ba te pɔge nempɔgere dieŋ kyɛ gu ka ba na te kpi, a yɛre naŋ be a Aguelhok koraa kaŋa naŋ be a eastern Mali paaloŋ poɔ. A sinii ŋa, Sissako teɛroŋ da la ka o maale a sinii ka o kyaare dasaŋa na gbaŋgbaaloŋ a yi <auritania, kyɛ o nnaŋ wa sɛge a paaloŋ kogi zu soba ba sage,onaŋ da la Mohamed Ould Abdel Aziz. A zuiŋ Sissako da sage la a leɛre a sinii a kyaare jihadist ka Mauritanian kogi zu soba a soŋ o ane libie ne nensaalba bomboɔre banaŋ na boɔrɔ a sinii maalo poɔ.[13]
Kyɔɔtaa a sinii ŋa naŋ de
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A yi banaŋ da iri a sinii ŋa noba yɔɔ kyɛ kpɛ kaa a 2014 a Cannes sinii tigiri saŋa, Timbuktu da de kyɔɔtaa ayi; ka anaŋ la Ecumenical Jury ane a François Chalais kyɔɔtaare[14]. A sinii la de la a New York Film Critics Circle Award for Best Foreign Language Film[15] ane a National Society of Film Critics Award for Best Foreign Language Film (kɔkɔsaane sinii kyɔɔtaa). A sinii ŋa nyɛ la boɔlaa a Academy Award for Best Foreign Language Film and the BAFTA Award for Best Film naŋ ba e a Bɔrefɔ kɔkɔre. A 2016 yuoni poɔ a sinii ŋa la ka neɛ nu tere ka o di a 36th sinii soŋ a 21st yuomo poɔ.[16]
Leɛ kaa kyɛ nyɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]· List of submissions to the 87th Academy Awards for Best Foreign Language Film
· List of Mauritanian submissions for the Academy Award for Best Foreign Language Film
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ "2014 Official Selection". Cannes Film Festival. Archived from the original on 19 April 2014. Retrieved 18 April 2014.
- ↑ Chang, Justin (24 May 2014). "CANNES: Alice Rohrwacher's 'The Wonders' Wins Grand Prix". Variety. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ ""Timbuktu", prix du Jury oecuménique et prix François-Chalais". LExpress.fr (in French). 23 May 2014. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ "The Oscars 2022 News, Blogs & Articles | 94th Academy Awards". oscar.go.com. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ "2016 Film Film Not in the English Language | BAFTA Awards". awards.bafta.org. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ reporter (28 September 2015). "Timbuktu takes top honours at Africa Movie Academy Awards". Gauteng Film Commission. Retrieved 11 September 2022.
- ↑ "The 25 Best Films of the 21st Century So Far". The New York Times. 9 June 2017. ISSN 0362-4331. Retrieved 11 September 2022.
- ↑ Sissako, Abderrahmane (10 December 2014), Timbuktu (Drama, War), Ibrahim Ahmed, Abel Jafri, Toulou Kiki, Les Films du Worso, Dune Vision, Arches Films, retrieved 16 December 2024
- ↑ "Deep Focus: Timbuktu". Film Comment. 29 January 2015. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ Hadfield, James (30 December 2015). "'Timbuktu' reflects on Malian lives touched by radical Islam". The Japan Times. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ Leigh, Danny (28 May 2015). "Timbuktu's director: why I dared to show hostage-taking jihadis in a new light". The Guardian. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ "Abderrahmane Sissako's Timbuktu Is Shattering". Vulture. 28 January 2015. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ Leigh, Danny (28 May 2015). "Timbuktu's director: why I dared to show hostage-taking jihadis in a new light". The Guardian. Retrieved 14 February 2021.
- ↑ "2015 Awards". New York Film Critics Circle Awards. New York Film Critics Circle. Retrieved 8 January 2016.
- ↑ nsfc2017 (3 January 2016). "Awards for 2015 films". National Society of Film Critics. Retrieved 8 January 2016.
- ↑ "Culture - The 21st Century's 100 greatest films". BBC. 23 August 2016. Retrieved 1 November 2016.