Vare le yelbulo

Timbuktu (Film)

Yizie Wikipiideɛ
Timbuktu
film
TitleTimbuktu Maale eŋ
Main subjectArab Spring, Insurgency in the Maghreb Maale eŋ
Genredrama film Maale eŋ
Publication date11 Disembare 2014, 12 Fɛreboɔre 2015 Maale eŋ
Country of originFrance, Mauritania Maale eŋ
DirectorAbderrahmane Sissako Maale eŋ
ScreenwriterAbderrahmane Sissako, Kessen Tall Maale eŋ
Cast memberAbel Jafri, Hichem Yacoubi, Toulou Kiki, Fatoumata Diawara, Ibrahim Ahmed dit Pino Maale eŋ
Director of photographySofian El Fani Maale eŋ
Film editorNadia Ben Rachid Maale eŋ
Costume designerAmy Sow Maale eŋ
ComposerAmine Bouhafa Maale eŋ
ProducerSylvie Pialat, Étienne Comar Maale eŋ
Production companyArte France Cinéma, Canal+, Ciné+, National Centre of Cinematography and Animated Pictures, TV5 Monde Maale eŋ
Distributed byVertigo Média Maale eŋ
Narrative locationTimbuktu Maale eŋ
Filming locationMauritania, Oualata Maale eŋ
Waaloŋcolor Maale eŋ
Review score98%, 8.8/10, 92/100, 7.1/10 Maale eŋ
Nominated forAcademy Award for Best International Feature Film, IFFR audience award, International Submission to the Academy Awards Maale eŋ
Distribution formattheatrical release, DVD, video on demand Maale eŋ
OFLC classificationM Maale eŋ
BBFC rating12A certificate Maale eŋ
ClassInd rating14 Maale eŋ
CNC film rating (Romania)N - 15 Maale eŋ
FSK film ratingFSK 12 Maale eŋ
ICAA ratingnot recommended for children under 12 Maale eŋ
Kijkwijzer rating16 Maale eŋ
NMHH film ratingCategory IV Maale eŋ
RTC film ratingB Maale eŋ
Medierådet ratingFor ages 15 and up Maale eŋ

Timbuktu e la 2014 sinii kaŋa Abderrahmane Sissako naŋ sɛge kyɛ naŋ wuli sobie na a sinii naŋ na tu kyɛ deɛne. A sinii ŋa kyaare ne la lɛ Timbuktu, Mali neɛkaŋa naŋ di Ansar Dine tonnoɔre ane lɛ onaŋ bɛllɛ nyɔge noba naŋ ba kultaa eŋ a 2012 Aguelhok poɔ.

A sinii ŋa, Oualata, Mauritania, Timbukyu poɔ la ka ba maale a sinii, kyɛ Timbuktu la ka ba pãã la ka de ka o na gaa te ŋmɛ ne a kyakya aneŋ Palme d’Or la a kyakya meŋa a 2014 Cannes Sinii tigiri saqa, a be la ka o da di a Ecumenical Jury ane Francois Chalais kycctaa.[1][2][3] Timbuktu la ka bad a iri a na gaa ne a Mauritania sinii kyakya poɔ, onaŋ sereŋ la ka Mauritania da iri ka o di a Academy Kyɔɔtaa a ko a “Best Foreign Language Film (kɔkɔsaane sinii kyɔɔtaa)”, aŋa yoŋ naane a sinii ŋa naŋ nyɛ kyɔɔtaa boɔlaa kaŋa a 87th Academy Award (kyɔɔtaa) poɔ. A sinii ŋa ne o zu da la nyɛ la kyɔɔtaa boɔlaa a BAFTA kyɔɔtaa a Best Film Not in the English ( a sinii naŋ ba be Bɔrefɔ kɔkɔre poɔ ) a 69th British Academy sinii kyɔɔtaa[4][5] soba. Timbuktu la ka ba da tere a 11th Africa sinii Academy kyɔɔtaa.[6] A yi a ŋa puoriŋ o da naŋ nyɛ la kyɛɔtaa boɔlaa a 2017 yuoni poɔ a New York Time, a be la ka ba de o ka o e a sinii soŋ 12th soba a yi sinii a 21th yuomo naŋ pare poɔ.[7]

A lɛ a deɛne naŋ deɛne tutaa a sinii poɔ.

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Neŋkpeɛne mine la naŋ be a Ansar Dine laŋgbuli poɔ la da ŋmaa a gazelle a zibiiri poɔ be teɛ ne bonzaa naŋ ba peɛle ane ba lɔkaraa kaŋa. A yi be puoriŋ, bona banaŋ da boɔrɔ la ka ba toɔ de a daa daga na onaŋ taa ane ba Bambara gɔɔloŋ, a daga na da taa la pɔge berɛ o poɔŋ. Banaŋ wa tara Timbuktu, teŋɛ kaŋa banaŋ baŋ ne ba ka ba taa ba yɛre puoru yɛlɛ nimizeɛ zaa, a ɛihadists da eq la bonsuuri merɛ, a wuli a bonsuraa wogiloŋ ka o maŋ sigi ta neɛzaa gbɛɛ ane kparema Burkas, nuri-toora ane pɔge niŋe pɔgebo gyamaa poɔ. A teŋɛ napoɔ ba kyiiruŋ la tv, saseɛ poɔ duoriŋmɛ yara kompiita, bɔl yeltarre, daaŋkpeɛŋaa, yieluŋ, ane gbaŋ ŋmeɛbo. Ane a yɛlɛ ama zaa puoriŋ a neŋkpeɛne da de faŋa kpɛ a Mosque poɔ anaŋ eŋ ba noɔteɛ, a Iman da yeli ko ba la ka ba saana la ba kyiiruŋ, a pãã kare ba ka ba yi.

A pare Timbuktu paaloŋ, noba mine meŋ da kpeɛrɛ la nomad teŋɛ poɔ. Ka o saa di Kidnane, ka o ma di Satima onaŋ da ɛnnɛ ba pɔgeyaa Toya ane ba bidɔɔ Issan, banaŋ de a yi neɛkaŋa zie ka o e ba bidɔɔ. Boma banaŋ guolo la a paaloŋ na poɔ la, ba da taa nii anii ane boore. Ba naapɔgaba da taa la poɔ, Kidane da maale la o teɛroŋ ka o na de la a naalee na kyɛ ne Issan. Issan naŋ de a nii gaa ne a baa noɔre, la ka o te pɔge Amadou, naŋ e zonnyɔgerɔ, ka o ennɛ o nɛɛte. Kyɛ o da baŋ ka koɔ koɔrɔ kaŋa maŋ wa tage la a koɔ ne o pop a gaa te koɔrɔ koro noba a teŋa poɔ.

A Jihadist da nyɔge la a teŋɛ kpeɛŋaa, ba yi la yelngɔgeraa a ŋmeɛrɛ sinii, a yɔ boɔrɔ banaŋ nɔŋ yieluŋ, ane dɛmo kyaare ne bɔl yeltarre wagere zaa. A pɔllɔ pãã da piili ŋmeɛrɛ la bɔ fẽẽfẽẽ bonso a jihadist meŋa da te wane a bɔl. A jihadist neŋ yeni kaŋa da kyɛŋ la zibiiri na oɔ o yoŋ a gaa te nyɛ Satima a Kidane naŋ ba kyebe, a de o taŋgaraa miri ko o, kyɛ ka o zagere.

A wagere na a donne naŋ yi ka a ɔɔ moɔ na, GPS maŋ leɛ la bombeɛ a kpɛbe Amadou nɛɛte poɔ. Enrage, Amadou faaŋ la kyɛ bare a nao. Issan page na wieŋ zaa ane kuori a na ta manne ko o saa Kidane yele naŋ sigi bee a pɔge o. Satima da boɔle la Kidane, ane Amadou akanne ba, a maaŋ ba sukyie a yi ba wahala bee dɔgɛɛ ŋa poɔ. Kidane la ka ba da wa nyɔge gaa te pɔge a nempɔgere die. A anaŋ naŋ da nyɔge o la ka ba na ko la meŋ, Kidane da bɔ la neɛ ka o te yeli o pɔge Satima. Onaŋ ane Toya zeŋ la wa woŋ a duoro banaŋ moɔlɔ.

Kidane sɛrɛ diibu da piili la ne Arabic kɔkɔre, ka ba faaŋ kyɛ te bɔ leɛleɛrɛ ko o. ka ba sɔrɔ vɛŋkoobo, o da manne la wuli o pɔgeyaa naŋ be a jihadist sɛrɛ dire zie. O da manne la ba saaŋkonoŋ naŋ waa lɛ a yi banaŋ ba wono taa kɔkɔɛ zuiŋ. Kyɛ a leɛleɛrɛ naŋ e neɛ banaŋ dɔge o ka o baa Libya ka Tuareg jihadist gyamaa bebe a be o da kyellɛ la o zaa.

Yieluŋ ŋmeɛrɛ ane a kyɛkyɛɛrɛ da nyɛ la daa soŋ kyɛ ka ba naŋ nyɔge ba te pɔge, ka dɔɔ ne o pɔge kaŋa meŋ gaa nempɔgere die kyɛ gu ka ba na te kpi a yi banaŋ e sɛŋ gaŋ yɛlɛ, ba da nyɔge la pɔgelee kaŋa ne taŋgaraa, ka o dɔgeroŋ la, ka ba vɛŋ ka fere kuli serɛ onaŋ ba boɔrɔ ka Iman meŋa sɔre fãã.

Sɛre banaŋ na iri Kidane a nempɔgere die poɔ, a koɔ koɔrɔ na da de la Satima a wane a baa poɔ. Banaŋ wa yele ka ba zo tuori taa ka ba ŋmɛ ba bayi zaa ko.kyɛ ka a koɔ koɔrɔ na a zo yi a zibiiri na poɔ. Kyɛ kyɛre Toya ane Issan bare a yɛre poɔ.

A deɛdeɛmɛ a sinii poɔ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

·        Ibrahim Ahmed dit Pino a sinii poɔ o yuori la  Kidane

·        Toulou Kiki a sinii poɔ o yuori la Satima

·        Layla Walet Mohamed a sinii poɔ o yuori la Toya

·        Mehdi Ag Mohamed a sinii poɔ o yuori la Issan

·        Kettly Noel a sinii poɔ o yuori la Zabou

·        Abel Jafri a sinii poɔ o yuori la Abdelkerim

·        Hichem Yacoubi a sinii poɔ o yuori la a jihadist

·        Fatoumata Diawara a sinii poɔ o yuori la Fatou la chanteuse

·        Omar Haidara a sinii poɔ o yuori la Amadou

·        Damien Ndjie a sinii poɔ o yuori la Abu Jaafar

·        Salem Dendou a sinii poɔ o yuori la jihadist leader

·        Adel Mahmoud a sinii poɔ o yuori la L'Imam

·        Djie Sidi a sinii poɔ o yuori la Juge

·        Zikra Oualet a sinii poɔ o yuori la Tina[8]

A sinii yelnyɔgeraa.

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A sinii poɔ a yelnyɔgeraa kaŋa la ba fere la pɔge kaŋa naŋ maŋ kɔɔrɔ zoma ka o eŋ nu-toora, ba pɔge la dɔɔ ane pɔge kaŋa a yi banaŋ e sɛŋ gaŋ yɛlɛ. ba da feɛ la pɔge a yi onaŋ kyeɛrɛ yieluŋ a yi dɔba mine kaŋa toma zie.[9]

A sinii manne la wuli lɛ jihadist paaloŋ noba naŋ ba tuuru a ba meŋa merɛ ka toro. Abdelkerim sɔgele la tɔba nyuubu kyɛ a baara zaa o tɔ kaŋa yeli a la ka a yi. Ba kyiiriŋ kpoŋ la bɔl ŋmɛ kyɛ Franch jihadist pɔllɔ mine ba da nyɛ ba la ka zeŋ dire ɔl demɛ a kyaare bɔl ŋmeɛrebɛ[10]

A sinii poɔ fo na nyɛ la ka a deɛdeɛmɛ yele la kɔkɔ tɛɛtɛɛ bee gyamaa a sinii poɔ   Arabic, French, Tamasheq, Bambara, ane English, a ziiri mine te woŋ ka ba maŋ te bɔ la leɛleɛrɛ.[11][12]

Sinii maaloo

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A sinii Sissako fifth, you la dɔɔ ne pɔge kaŋa naŋ ba kultaa kyɛ ka ba dige ba te pɔge nempɔgere dieŋ kyɛ gu ka ba na te kpi, a yɛre naŋ be a Aguelhok koraa kaŋa naŋ be a eastern Mali paaloŋ poɔ. A sinii ŋa, Sissako teɛroŋ da la ka o maale a sinii ka o kyaare dasaŋa na gbaŋgbaaloŋ a yi <auritania, kyɛ o nnaŋ wa sɛge a paaloŋ kogi zu soba ba sage,onaŋ da la Mohamed Ould Abdel Aziz. A zuiŋ Sissako da sage la a leɛre a sinii a kyaare jihadist ka Mauritanian kogi zu soba a soŋ o  ane libie ne nensaalba bomboɔre banaŋ na boɔrɔ a sinii maalo poɔ.[13]

Kyɔɔtaa a sinii ŋa naŋ de

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A yi banaŋ da iri a sinii ŋa noba yɔɔ kyɛ kpɛ kaa a 2014 a Cannes sinii tigiri saŋa, Timbuktu da de kyɔɔtaa ayi; ka anaŋ la Ecumenical Jury ane a François Chalais kyɔɔtaare[14]. A sinii la de la a  New York Film Critics Circle Award for Best Foreign Language Film[15] ane a National Society of Film Critics Award for Best Foreign Language Film (kɔkɔsaane sinii kyɔɔtaa). A sinii ŋa nyɛ la boɔlaa a Academy Award for Best Foreign Language Film and the BAFTA Award for Best Film naŋ ba e a Bɔrefɔ kɔkɔre. A 2016 yuoni poɔ a sinii ŋa la ka neɛ nu tere ka o di a 36th sinii soŋ a 21st yuomo poɔ.[16]

Leɛ kaa kyɛ nyɛ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

·        List of submissions to the 87th Academy Awards for Best Foreign Language Film

·        List of Mauritanian submissions for the Academy Award for Best Foreign Language Film

Sommo Yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  1. "2014 Official Selection". Cannes Film Festival. Archived from the original on 19 April 2014. Retrieved 18 April 2014.
  2. Chang, Justin (24 May 2014). "CANNES: Alice Rohrwacher's 'The Wonders' Wins Grand Prix". Variety. Retrieved 14 February 2021.
  3. ""Timbuktu", prix du Jury oecuménique et prix François-Chalais". LExpress.fr (in French). 23 May 2014. Retrieved 14 February 2021.
  4. "The Oscars 2022 News, Blogs & Articles | 94th Academy Awards". oscar.go.com. Retrieved 14 February 2021.
  5. "2016 Film Film Not in the English Language | BAFTA Awards". awards.bafta.org. Retrieved 14 February 2021.
  6. reporter (28 September 2015). "Timbuktu takes top honours at Africa Movie Academy Awards". Gauteng Film Commission. Retrieved 11 September 2022.
  7. "The 25 Best Films of the 21st Century So Far". The New York Times. 9 June 2017. ISSN 0362-4331. Retrieved 11 September 2022.
  8. Sissako, Abderrahmane (10 December 2014), Timbuktu (Drama, War), Ibrahim Ahmed, Abel Jafri, Toulou Kiki, Les Films du Worso, Dune Vision, Arches Films, retrieved 16 December 2024
  9. "Deep Focus: Timbuktu". Film Comment. 29 January 2015. Retrieved 14 February 2021.
  10. Hadfield, James (30 December 2015). "'Timbuktu' reflects on Malian lives touched by radical Islam". The Japan Times. Retrieved 14 February 2021.
  11. Leigh, Danny (28 May 2015). "Timbuktu's director: why I dared to show hostage-taking jihadis in a new light". The Guardian. Retrieved 14 February 2021.
  12. "Abderrahmane Sissako's Timbuktu Is Shattering". Vulture. 28 January 2015. Retrieved 14 February 2021.
  13. Leigh, Danny (28 May 2015). "Timbuktu's director: why I dared to show hostage-taking jihadis in a new light". The Guardian. Retrieved 14 February 2021.
  14. "2015 Awards". New York Film Critics Circle Awards. New York Film Critics Circle. Retrieved 8 January 2016.
  15. nsfc2017 (3 January 2016). "Awards for 2015 films". National Society of Film Critics. Retrieved 8 January 2016.
  16. "Culture - The 21st Century's 100 greatest films". BBC. 23 August 2016. Retrieved 1 November 2016.