Vare le yelbulo

Sango Festival

Yizie Wikipiideɛ
Sango Festival
Tigiri
Aŋa yitaalombilecultural event Maale eŋ
Piiluuunknown value Maale eŋ
PaaloŋNigeria Maale eŋ
Indigenous toYoruba people Maale eŋ
Located in the administrative territorial entityOyo State Maale eŋ
BezieNigeria Maale eŋ
Coordinate location7°51′31″N 3°55′56″E Maale eŋ
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Maale eŋ
Map

Sango Festival e la yuoni gbuli zaa tigiri Yoruba noba naŋ maŋ di na eŋ Sango, tannoo ane vũũ ŋmene naŋ da e zɔɔzɔɔrɔ ane namine bata soba ko a Oyo Empire o naŋ da wa di Ajaka o beɛre kyɛŋ baare.[1] Oyi State bɔnne leɛpore o la 2013 poɔ ka World Sango Festival, a tigiri gbɛɛ yaga maŋ di la Ɔɔgore poɔ a Alaafin nazaŋo naŋ be Oyo poɔ ane meŋ o maŋ nyɛ la emmo gaŋ paalonne lezare ayi poɔ donɛɛ zaa ŋmaa ŋmene kyigi.[2]

A Sango tigiri diibu na baŋ tu la leɛ gaa yuomo 1,000 naŋ pare a tuuro Sango kũũ, Yoruba òrìṣà yuori kaŋa neɛ noba yaga naŋ ennɛ ka ona la a Oyo noba buli pare.[3]

Sango da e la neŋyuori kpeɛŋaa naŋ e wederɛ ane beremɛ naŋ leɛ Naa ko a Oyo Empire onaŋ wa di o beɛre ba naŋ bo ka o e la "weak ruler"[4] kyɛŋ baare. Sagedeebo wuli ka o wane la zunɔɔ soŋ ko a Oyo Empire o naaŋ wagere, ba de la Sango kũũ tare ne yelseɛlɛ tɛɛtɛɛ. O naaŋ baare la a yi ba-baŋ-ne-a saa nyegeroo naŋ sãã o nazaŋo.[5] Ba yeli ka Sango di la o naaloŋ yuomo ayoɔpõĩ yoŋ a e Naa ko Oyo kyɛ ane o wederoŋ kpeɛŋaa soŋ ŋa tɔ ba sɔre o la ka o e Naa o tɔ naŋ ba nyɛ a Oyo wederebɛ dasaŋa yɛlɛ poɔ.[6] A 2021 tigiri diibu wagere, a Ayabas i.e. Namine pɔgeba da erɛ la tembɛlɛŋ wullo lɛ ba naŋ e kare saa ka o ba wa, saa naŋ da naŋ sãã a lambo saŋa na o naŋ da wa soore nu a Yemoja zie baare ane a Sango soɔ soba. Ane meŋ, ba yeli ka a tigiri maŋ piili ne la Iwure Agba tɛgɛ la wederebɛ puoruu gbɛɛ yaga Sango soɔ soba naŋ maŋ de ne weɛ.[7]

A tigiri tɔna

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A yi o leɛporoo 2013 poɔ waana ŋa, a kpaaroŋ gbɛɛ yaga naŋ maŋ e Ɔɔgore poɔ a di ta daagbuli da koɔle gaŋ la 20,000 kaakaareba a donɛɛ zaa wa tuori a poɔ Brazil, Cuba, Trinidad ane Tobago ane a Caribbean.[8] A kpaaroŋ naŋ nyɛ UNESCO emmo, maŋ nare la na soŋ a Yoruba naŋ be paaloŋ yobo yiri waa ane meŋ na di Sango neɛ naŋ nyɛ emmo ka o e la gandakpoŋ a Yoruba buli yelkorɔ eŋɛ.[9]

Lɛ Sango tigiri naŋ maŋ di

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A Sango Festival e la bebie 10 kpaaroŋ, naŋ maŋ paale ne butubutu diibu ane nimipɛle yelerre. Puori puoribo ane sããba maŋ be la ba popɛle poɔ. A puori puoribo gbɛɛ yaga maŋ su la bompeɛne bee bomzeere. A yelerre mine naŋ maŋ pore a tigiri diibu zie la: Ayo kyakya, Ogun Ajobo bebiri, Oya bebiri, Aje Oloja bebiri, Iyemoja bebiri, Esin Elejo bebiri ane Sango Oyo bebiri.[1]

Muuli kyɛ meŋ nyɛ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Kanne gaa nimitɔɔre

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  • Karin Barber (1993). I Could Speak Until Tomorrow: Oriki, Women, and the Past in a Yoruba Town. Edinburgh University Press. ISBN 978-0-7486-0287-2.
  • Ayobunmi Sosi Sangode (H.L. Iyalosa.) (1996). The Cult of Sango: The Study of Fire : an Anthology. Athelia Henrietta Press. ISBN 978-0-9638787-4-8.
  • Rosalind I. J. Hackett (1996). Art and religion in Africa. Cassell P L C. ISBN 978-0-304-33752-1.

Sommo Yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  1. 1 2 https://web.archive.org/web/20150826211223/http://sunnewsonline.com/new/magic-thunder-tourists-storm-oyo-sango-festival/
  2. http://www.afrotourism.com/index.php/trip-idea/2days-world-sango-festival/
  3. http://www.www.osundefender.org/?p=117603
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Ajaka
  5. https://books.google.com/books?id=7XSiGw4_qlAC
  6. https://web.archive.org/web/20210831101906/https://editor.guardian.ng/news/sango-festival-we-must-preserve-sustain-our-culture-tradition-alaafin/
  7. https://punchng.com/how-we-stopped-rain-for-sango-festival-celebration-alaafins-wife/
  8. http://www.thenationonlineng.net/foreigners-thrill-audience-at-world-sango-festival/
  9. http://www.thenationonlineng.net/the-world-hails-sango-festival/