Sango Festival
| Aŋa yitaalombile | cultural event |
|---|---|
| Piiluu | unknown value |
| Paaloŋ | Nigeria |
| Indigenous to | Yoruba people |
| Located in the administrative territorial entity | Oyo State |
| Bezie | Nigeria |
| Coordinate location | 7°51′31″N 3°55′56″E |
| Intangible cultural heritage status | Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity |

Sango Festival e la yuoni gbuli zaa tigiri Yoruba noba naŋ maŋ di na eŋ Sango, tannoo ane vũũ ŋmene naŋ da e zɔɔzɔɔrɔ ane namine bata soba ko a Oyo Empire o naŋ da wa di Ajaka o beɛre kyɛŋ baare.[1] Oyi State bɔnne leɛpore o la 2013 poɔ ka World Sango Festival, a tigiri gbɛɛ yaga maŋ di la Ɔɔgore poɔ a Alaafin nazaŋo naŋ be Oyo poɔ ane meŋ o maŋ nyɛ la emmo gaŋ paalonne lezare ayi poɔ donɛɛ zaa ŋmaa ŋmene kyigi.[2]
Yelkorɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Sango tigiri diibu na baŋ tu la leɛ gaa yuomo 1,000 naŋ pare a tuuro Sango kũũ, Yoruba òrìṣà yuori kaŋa neɛ noba yaga naŋ ennɛ ka ona la a Oyo noba buli pare.[3]
Sango da e la neŋyuori kpeɛŋaa naŋ e wederɛ ane beremɛ naŋ leɛ Naa ko a Oyo Empire onaŋ wa di o beɛre ba naŋ bo ka o e la "weak ruler"[4] kyɛŋ baare. Sagedeebo wuli ka o wane la zunɔɔ soŋ ko a Oyo Empire o naaŋ wagere, ba de la Sango kũũ tare ne yelseɛlɛ tɛɛtɛɛ. O naaŋ baare la a yi ba-baŋ-ne-a saa nyegeroo naŋ sãã o nazaŋo.[5] Ba yeli ka Sango di la o naaloŋ yuomo ayoɔpõĩ yoŋ a e Naa ko Oyo kyɛ ane o wederoŋ kpeɛŋaa soŋ ŋa tɔ ba sɔre o la ka o e Naa o tɔ naŋ ba nyɛ a Oyo wederebɛ dasaŋa yɛlɛ poɔ.[6] A 2021 tigiri diibu wagere, a Ayabas i.e. Namine pɔgeba da erɛ la tembɛlɛŋ wullo lɛ ba naŋ e kare saa ka o ba wa, saa naŋ da naŋ sãã a lambo saŋa na o naŋ da wa soore nu a Yemoja zie baare ane a Sango soɔ soba. Ane meŋ, ba yeli ka a tigiri maŋ piili ne la Iwure Agba tɛgɛ la wederebɛ puoruu gbɛɛ yaga Sango soɔ soba naŋ maŋ de ne weɛ.[7]
A tigiri tɔna
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A yi o leɛporoo 2013 poɔ waana ŋa, a kpaaroŋ gbɛɛ yaga naŋ maŋ e Ɔɔgore poɔ a di ta daagbuli da koɔle gaŋ la 20,000 kaakaareba a donɛɛ zaa wa tuori a poɔ Brazil, Cuba, Trinidad ane Tobago ane a Caribbean.[8] A kpaaroŋ naŋ nyɛ UNESCO emmo, maŋ nare la na soŋ a Yoruba naŋ be paaloŋ yobo yiri waa ane meŋ na di Sango neɛ naŋ nyɛ emmo ka o e la gandakpoŋ a Yoruba buli yelkorɔ eŋɛ.[9]
Lɛ Sango tigiri naŋ maŋ di
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Sango Festival e la bebie 10 kpaaroŋ, naŋ maŋ paale ne butubutu diibu ane nimipɛle yelerre. Puori puoribo ane sããba maŋ be la ba popɛle poɔ. A puori puoribo gbɛɛ yaga maŋ su la bompeɛne bee bomzeere. A yelerre mine naŋ maŋ pore a tigiri diibu zie la: Ayo kyakya, Ogun Ajobo bebiri, Oya bebiri, Aje Oloja bebiri, Iyemoja bebiri, Esin Elejo bebiri ane Sango Oyo bebiri.[1]
Muuli kyɛ meŋ nyɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Kanne gaa nimitɔɔre
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Karin Barber (1993). I Could Speak Until Tomorrow: Oriki, Women, and the Past in a Yoruba Town. Edinburgh University Press. ISBN 978-0-7486-0287-2.
- Ayobunmi Sosi Sangode (H.L. Iyalosa.) (1996). The Cult of Sango: The Study of Fire : an Anthology. Athelia Henrietta Press. ISBN 978-0-9638787-4-8.
- Rosalind I. J. Hackett (1996). Art and religion in Africa. Cassell P L C. ISBN 978-0-304-33752-1.
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- 1 2 https://web.archive.org/web/20150826211223/http://sunnewsonline.com/new/magic-thunder-tourists-storm-oyo-sango-festival/
- ↑ http://www.afrotourism.com/index.php/trip-idea/2days-world-sango-festival/
- ↑ http://www.www.osundefender.org/?p=117603
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Ajaka
- ↑ https://books.google.com/books?id=7XSiGw4_qlAC
- ↑ https://web.archive.org/web/20210831101906/https://editor.guardian.ng/news/sango-festival-we-must-preserve-sustain-our-culture-tradition-alaafin/
- ↑ https://punchng.com/how-we-stopped-rain-for-sango-festival-celebration-alaafins-wife/
- ↑ http://www.thenationonlineng.net/foreigners-thrill-audience-at-world-sango-festival/
- ↑ http://www.thenationonlineng.net/the-world-hails-sango-festival/