Opemso Tigiri
| Ethnic group | Asante |
|---|---|
| Continent | Africa |
| Paaloŋ | Ghana |
| Located in the administrative territorial entity | Ashanti Irigyiŋ |
| Bezie | Kumasi, Ashanti Irigyiŋ |
Opemso Tigiri, e la yuomo ayi ayi zaa poɔ tigiri a Ashanti noba naŋ be a Gaana poɔ, a tigiri ŋa maŋ di la wuli Naa Otumfuo Osei Tutu I naŋ e a ba naa danweɛŋ soba a Ashanti paaloŋ o dɔgebo bebiri. A Opemso yuori ŋa ba naŋ daŋ de ko Otumfuo Osei Tutu I, wuli ka o e Ashanti naa naŋ e naa a ba zoro dabeɛŋ a maŋ e yɛlɛ ka bonzaa furi o fuo.[1]
A tigiri ŋa diibu poɔ, yɛlɛ naŋ da e Tutu's dɔgebo poɔ, ba maŋ tɔgele a la lɛɛŋ kyɛ gu ka ba wa tu a yeltuurri pare baaraa Teneabasaso bee Kwantakese a zie na ba naŋ da dɔge o, a Kokofo-Anyinam Ashanti Region paaloŋ a Gaana poɔ.[2][3][4] A te-menne ama ba boɔlɔ Teneabasaso bonso ba yeli ka Otumfuo Osei Tutu I ma da nyɔge Ceiba Teɛ ulli kyɛ toɔ ɔɔne ne faŋ a dɔge o.A teere ama la ka ba mine meŋ maŋ boɔle ka Kwantakese bonso Ashanti noba meŋ yeli ka a sori te gaa be ba naŋ dɔge o meŋ e la sokpoŋ.[5]
Dakoreŋ Yɛlɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Opemso tigiri maŋ di la ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ e kyɛ ka ba wa dɔge Ashanti naa Otumfuo Osei Tutu I[4] danweɛŋ soba. O na naa naŋ mɔ a toɔ wa nɔlaŋ a bale ayɔpoi na zaa naŋ be Ashanti paaloŋ. Noɔre yelbie wuli ka Nna Gyamfua Manu Kutusi, a Otumfuo Osei Tutu I ma, da boɔrɔ la bie kyɛ ba toɔnɔ na taa poɔ gba ana yele ka o dɔge. Zunoɔ, ka tee erɛ kaŋa yuori naŋ di Awukugua a Akuapim paaloŋ a Eastern Region Gaana poɔ, o naŋ da ko a Tutu tee sɔgelaa kaŋa ka o nyu a taa a poɔ a dɔge bidɔɔlee. A saŋa o dɔgebo naŋ da wa peɛle, Osei Tutu ma da gaa la o makoma teŋɛ a Esiase naŋ be a Ashanti Region poɔ. A o be gaabo poɔŋ la wa bɛrɛ ka onaŋ ta piili boɔrɔ dɔgebo. Ka o faa kyɛ sɔre sommo a yi ne Kaakawere baa a Kokofu-Anyinam poɔ, a polle noɔre ane noɔ ane daakpeɛŋaa(Bottle of sɔhnapps) ko o, ka ka o naŋ wa soŋ ka o toɔ dɔge vɛlaa. A baa da soŋ o la, a vɛŋe ka naŋkpaana mine bata wa soŋ o. Ba da de o la gaa ne Kokofu-Anyinam pɔgenaa zie a Ceiba bee a Onyina tekpoŋ na pilipoɔ. Pampana be la ka ba boɔlɔ Onyina Sei. Nudaare bebiri da la lɛ, ka o yuori di kofi.[6]
A Tigiri Ŋa Diibu
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A tigiri maŋ di la yuomo ayi zaa poɔ. A tigiri ŋa taa la tɔnɔ yaga ko a Ashanti noba bonso a naa ŋa dɔgebo ko ba zɛnlaafeɛ kyɛ meŋ la faa ba yi ne a Gyamans ane Denkyira noba zie. A daare ba naŋ da piili a tigiri ŋa diibu noba kɔɔ ne dɔgelɔ naŋ koŋ baŋ sɔre ane a naa poyuuribo a paale a naa da kyɛŋ la viiri a teŋɛ o zaa a be ba naŋ da dɔge a na-dɛndɛŋ soba. Noore ane daakpɛnne da ko la kyɛ kyire waare Kaakawere baa a kyɛmmo poɔ. A saama ane a tendeme paa da kyɛllɛ ba la teɛ pare ka Anyinam -Kokofu tendaana ka o na wa tu yeltuuri anaŋ bebe. kyiiruŋ la ka fooŋ ba e nabie bee a naayiri kyɛ te kpɛ a teɛ pare poɔ. Ba maŋ deɛne la a vɛŋ ka leɛre a naŋkpaama bata. ka banaŋ wa deɛne baare a seɛre maŋ e la weɛlɛlɛl.[7] Pɔgesɛre solo, ona ka maŋ boɔle ka "Miss Opemso" maŋ ŋmɛ la kyakya a yi yieluŋ ane seɛre, bondirii maaloo, nuri wuobu, sekpɔgɔ lɔɔbo a tigiri ŋa zie. A yelerre ama maŋ wulo la a baapaalba a ba saaŋkonnoŋ ane lɛ a ba saaŋkonnoŋ naŋ taa zɛgeruŋ a ko Ashanti noba.
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ https://web.archive.org/web/20241112155859/https://www.ivoirebusiness.net/articles/orpaillage-clandestin-la-fermete-du-roi-des-ashanti-qui-pourrait-inspirer-ses-homologues
- ↑ http://www.maphill.com/ghana/ashanti/bekwai/kokofu/location-maps/
- ↑ http://enochdarfahfrimpong.blogspot.com/2007/02/ecofest-and-opemsoo-festival.html
- 1 2 https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Kokofu-launches-biennial-Opemso-Festival-214488
- ↑ https://web.archive.org/web/20160420062157/http://theheraldghana.com/kokofu-traditional-council-launches-opemsuo-festival/
- ↑ https://www.researchgate.net/post/What_are_important_historical_events_in_your_country_nation
- ↑ https://www.modernghana.com/news/123479/media-urged-to-launch-extensive-programme-of-education-on-en.html