Vare le yelbulo

Opemso Tigiri

Yizie Wikipiideɛ
Opemso Tigiri
Tigiri
Ethnic groupAsante Maale eŋ
ContinentAfrica Maale eŋ
PaaloŋGhana Maale eŋ
Located in the administrative territorial entityAshanti Irigyiŋ Maale eŋ
BezieKumasi, Ashanti Irigyiŋ Maale eŋ

Opemso Tigiri, e la yuomo ayi ayi zaa poɔ tigiri a Ashanti noba naŋ be a Gaana poɔ, a tigiri ŋa maŋ di la wuli Naa Otumfuo Osei Tutu I naŋ e a ba naa danweɛŋ soba a Ashanti paaloŋ o dɔgebo bebiri. A Opemso yuori ŋa ba naŋ daŋ de ko Otumfuo Osei Tutu I, wuli ka o e Ashanti naa naŋ e naa a ba zoro dabeɛŋ a maŋ e yɛlɛ ka bonzaa furi o fuo.[1]

A tigiri ŋa diibu poɔ, yɛlɛ naŋ da e Tutu's dɔgebo poɔ, ba maŋ tɔgele a la lɛɛŋ kyɛ gu ka ba wa tu a yeltuurri pare baaraa Teneabasaso bee Kwantakese a zie na ba naŋ da dɔge o, a Kokofo-Anyinam Ashanti Region paaloŋ a Gaana poɔ.[2][3][4] A te-menne ama ba boɔlɔ Teneabasaso bonso ba yeli ka Otumfuo Osei Tutu I ma da nyɔge Ceiba Teɛ ulli kyɛ toɔ ɔɔne ne faŋ a dɔge o.A teere ama la ka ba mine meŋ maŋ boɔle ka Kwantakese bonso Ashanti noba meŋ yeli ka a sori te gaa be ba naŋ dɔge o meŋ e la sokpoŋ.[5]

Dakoreŋ Yɛlɛ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Opemso tigiri maŋ di la ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ e kyɛ ka ba wa dɔge Ashanti naa Otumfuo Osei Tutu I[4] danweɛŋ soba. O na naa naŋ mɔ a toɔ wa nɔlaŋ a bale ayɔpoi na zaa naŋ be Ashanti paaloŋ. Noɔre yelbie wuli ka Nna Gyamfua Manu Kutusi, a Otumfuo Osei Tutu I ma, da boɔrɔ la bie kyɛ ba toɔnɔ na taa poɔ gba ana yele ka o dɔge. Zunoɔ, ka tee erɛ kaŋa yuori naŋ di Awukugua a Akuapim paaloŋ a Eastern Region Gaana poɔ, o naŋ da ko a Tutu tee sɔgelaa kaŋa ka o nyu a taa a poɔ a dɔge bidɔɔlee. A saŋa o dɔgebo naŋ da wa peɛle, Osei Tutu ma da gaa la o makoma teŋɛ a Esiase naŋ be a Ashanti Region poɔ. A o be gaabo poɔŋ la wa bɛrɛ ka onaŋ ta piili boɔrɔ dɔgebo. Ka o faa kyɛ sɔre sommo a yi ne Kaakawere baa a Kokofu-Anyinam poɔ, a polle noɔre ane noɔ ane daakpeɛŋaa(Bottle of sɔhnapps) ko o, ka ka o naŋ wa soŋ ka o toɔ dɔge vɛlaa. A baa da soŋ o la, a vɛŋe ka naŋkpaana mine bata wa soŋ o. Ba da de o la gaa ne Kokofu-Anyinam pɔgenaa zie a Ceiba bee a Onyina tekpoŋ na pilipoɔ. Pampana be la ka ba boɔlɔ Onyina Sei. Nudaare bebiri da la lɛ, ka o yuori di kofi.[6]

A Tigiri Ŋa Diibu

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A tigiri maŋ di la yuomo ayi zaa poɔ. A tigiri ŋa taa la tɔnɔ yaga ko a Ashanti noba bonso a naa ŋa dɔgebo ko ba zɛnlaafeɛ kyɛ meŋ la faa ba yi ne a Gyamans ane Denkyira noba zie. A daare ba naŋ da piili a tigiri ŋa diibu noba kɔɔ ne dɔgelɔ naŋ koŋ baŋ sɔre ane a naa poyuuribo a paale a naa da kyɛŋ la viiri a teŋɛ o zaa a be ba naŋ da dɔge a na-dɛndɛŋ soba. Noore ane daakpɛnne da ko la kyɛ kyire waare Kaakawere baa a kyɛmmo poɔ. A saama ane a tendeme paa da kyɛllɛ ba la teɛ pare ka Anyinam -Kokofu tendaana ka o na wa tu yeltuuri anaŋ bebe. kyiiruŋ la ka fooŋ ba e nabie bee a naayiri kyɛ te kpɛ a teɛ pare poɔ. Ba maŋ deɛne la a vɛŋ ka leɛre a naŋkpaama bata. ka banaŋ wa deɛne baare a seɛre maŋ e la weɛlɛlɛl.[7] Pɔgesɛre solo, ona ka maŋ boɔle ka "Miss Opemso" maŋ ŋmɛ la kyakya a yi yieluŋ ane seɛre, bondirii maaloo, nuri wuobu, sekpɔgɔ lɔɔbo a tigiri ŋa zie. A yelerre ama maŋ wulo la a baapaalba a ba saaŋkonnoŋ ane lɛ a ba saaŋkonnoŋ naŋ taa zɛgeruŋ a ko Ashanti noba.

Sommo Yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  1. https://web.archive.org/web/20241112155859/https://www.ivoirebusiness.net/articles/orpaillage-clandestin-la-fermete-du-roi-des-ashanti-qui-pourrait-inspirer-ses-homologues
  2. http://www.maphill.com/ghana/ashanti/bekwai/kokofu/location-maps/
  3. http://enochdarfahfrimpong.blogspot.com/2007/02/ecofest-and-opemsoo-festival.html
  4. 1 2 https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Kokofu-launches-biennial-Opemso-Festival-214488
  5. https://web.archive.org/web/20160420062157/http://theheraldghana.com/kokofu-traditional-council-launches-opemsuo-festival/
  6. https://www.researchgate.net/post/What_are_important_historical_events_in_your_country_nation
  7. https://www.modernghana.com/news/123479/media-urged-to-launch-extensive-programme-of-education-on-en.html