Nwonyo Zonnyɔge Tigiri
| Piiluu | 1816 |
|---|---|
| Paaloŋ | Nigeria |
| Bezie | Taraba State |
| Coordinate location | 8°10′52″N 90°44′39″E |


A Nwonyo Zonnyɔge Tigiri e la tigir naŋ taa diibu ko a noba naŋ be a Ibi Taraba State, Nigeria. A lake bezie e la 5 kilometres North of Ibi community, e la yuoni zaa tigiri naŋ maŋ taa maaloo ko a Ibi ane a tempeԑle mine maŋ wa la a wa nyɔge zoma kyɛ lantaa. A lake e la a bakpoŋ naŋ be a west Africa o naŋ taa wigroŋ naŋ e 15 kilomitare ko a Benue River.[1] A yuori Nwonyo e la Sɔgle-zie ko kõɔ poɔ dombɛre faare teseŋ Ɛbaa, Weere, Hippopotamus ane a yagrong zaa zie.[2][3][4][5]
Saadayel Yɛlɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Nwonye zume nyɔge tigiri e la bone naŋ be be yuomo naŋ pare 90, ona baŋ leɛ tuuli ka la o piilu zie, Buba Wurbo la wane a tigiri ŋa o piili a 1816 yuoni poɔ. O yoŋ la a neɛ ba naŋ da a Ibi teŋɛ poɔ,A yuori Nwonyo tɛgɛ la sɔgele fo toɔraa a yi donne faare eŋɛ aseŋ, koɔ poɔ donne aseŋ, ɛbaa, waabo, wɛ-duo ane a taaba gyamaa. Ba yeli ka saaŋkopare boma mine ayi bigiri a Nwonyo yelbiri ŋa tɛgɛ. A saaŋkompare bonseɛle danweɛ soba yeli ka o tɛgɛ la, bɛŋ teɛ puliŋ, kyɛ ka a saaŋkompare bonseɛle ayi soba meŋ yeli ka abode waabo ane a Jukun kɔkɔre poɔ.[6]
A baa ŋa pare bammo piilu yi la a zuma nyɔgebo, banaŋ da maŋ nyɔge te tenne anaŋ poɔ baŋ naŋ nyɔgerɔ zuma, sɛre ka Buda a wa leɛ tigiri, a be ka tatenne noba maŋ wa paale ba oɔ ka nyɔge zuma dayeni yuoni zaa poɔ. A gyamaa poɔ zuma nyɔgebo danweɛ soba tigiri da di la Agbumanu II naaloŋ poɔ (1903 – 1915) yuoni poɔ, ka onaŋ la da e a tigiri meŋa, Ibi paaloŋ noba ane a Wukkari ane tatenne naŋ ŋmaa viiri.[7]
A 1943 yuoni, Mallam Muhammadu Jikan Buba, naŋ kɔŋ o nyɔvore, Ibi naa la da iri Mallam Muhammadu sango ka onaŋ la baara baa (Sarkin Ruwa) naŋ yi (1931-1954) yuoni, ka o piili o toma a kaara noba banaŋ ba naŋ ba ko vuo kyɛ ka ba maŋ wa kpɛ a baa poɔ a na nyɔge zuma a yi yuoni bebiri na ba naŋ maŋ eŋ ko zume nyɔgebo a yuoni poɔ. Ona la maŋ ŋmɛ a daworo a yaare kyaare ne a zume nyɔge tigiri, o maŋ yoɔrɔ la viiri a baa wagere zaa ane potuuribo, ba e la a ŋaa ka ka zuma toɔ baa soŋ ka tigiri naŋ waana ka ba toɔ nyɛ zuma a nyɔgere a di ne a tigri. A ŋa yuomo naŋ gɛrɛ, 1954 yuoni poɔ, a noba naŋ da maŋ gaa a tiiri noɔre da doe la saa.[8]
Tgiri Yelerre
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Nwonyo tigiri maŋ di uoni saŋa saa naŋ ba waana, a saŋa na a baa naŋ ba maŋ paale gyamaa.[9] A tigiri ŋa diibu poɔ, yelerre gyamaa maŋ e o poɔ a yi a zuma nyɔgebo puoriŋ, a yelerre mine la, koɔ dugebu kyakya, seɛbo kyakya, yieluŋ kyakya, gbori mɔmbo kyakya, ane a taaba gyamaa.[10] Gboe la ka ba maŋ de nyɔgerɔ ne zuma, ba maŋ e la ŋaa ka ba gu ba meŋa yi donne faare a koɔ poɔ, aseŋ ɛbaa ane a taaba.[11]
Dakoreŋ yɛlɛ.
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A 1954 yuoni poɔ, a tigiri yelerre da yɛlɛɛ la a tage nyɔge noba gyamaa a maŋ wane a tigiri ŋa diibu poɔ a yi a Aku Uka of Wukari ane o noba, Mallam Adi Byewi, the Ukwe of Takum, Alhaji Ali Ibrahim, the Gara of Donga, Mallam Sambo Garbosa, ane Mallam I. D. Muhammed banaŋ da la a nembɛrɛ naŋ so a Wukari federation yelerre kaabo zu.[12]
A 1973 yuoni poɔ, a Wukari (da ba la kyebe bee a bee) k’a tigri kpaaroŋ maale ennemɛ, ba da nyɛ la sommo a yi ne a gɔbenɛnte naŋ da daŋ bebe Benue/Plateau State paaloŋ poɔ ka o yuori di Mr. D. Joseph Gomwalk. A tigiri ŋa a yuoni ŋa poɔ da e la a tigiri kaŋa naŋ di soŋ ka o tɔ zaa ba kyebe, a tigiri ŋa wane koɔ, ane deɛnr yeltarrre gyamaa. Noba naŋ e nentegere da be la a tigiri ŋa diibu poɔ aseŋ, Governor of Benue/Plateau, Mr. Joseph Gomwalk ane onaŋ naŋ da e Col. Theophilus Danjuma, Col. M. D. Jega (1978), Brigadier A.R.A. Mahmud (1979) and a Governor naŋ be a Gongola State Alhaji Abubakar Barde. [13]
A saŋa na poɔ, a tigiri ŋa diibu pãã da piili nyɛrɛ la nembɛrɛ o poɔ, a yi a wagere na poɔ la ka ba da nyɔge a zume kpoŋ o tɔ zaa naŋ da baŋ nyɔge a piili a tigri diibu zaa poɔ, kyɛ soba naŋ da nyɔge a zume kpoŋ ŋa da e la Sarkin Ruwa. A 1970 yuoni na poɔ, a zuŋkpoŋ na banaŋ da nyɔge tegeroŋ da e 60pounds, 1971 yuoni poɔ, Sarki ruwa, a zuŋkpoŋ banaŋ da nyɔge tegeroŋ meŋ da e la 175 pounds, ka 1973 yuoni poɔ k’a zuŋkpoŋ banaŋ da nyɔge meŋ tegeroŋ meŋ e 124 pounds.
A wa tɔ 2008 yuoni poɔ, a tigiri da leɛ piili la ka Governor Danbaba Danfulani Suntai leɛre a tigiri yuori a gaa ne International Fishing ane Cultural Festival. A kakyɛ kyuu a yuoni yenaa na poɔ, a gɔbenɛnte da piilei la a Taraba State Tourism Development Board (TSTDB), ane a tigiri diibu narebo.
A 2009 tigiri, a tigiri da e la bone a gɔbenɛnte naŋ nare ka ba di, noba da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka a yuoni ŋa tiger ŋa soma bee noma zuo o taaba zaa, o da e la tigiri gyamaa naŋ yi tatenne kyɛ wa ka ba wa nyɛ yelsaama ane bonseɛle. A tigiri ŋa da sereŋ e la a tigie kpoŋ yelmeŋa a dare na la k’a zume nyɔgeba da nyɔge a zume na ka o tegeroŋ ta 230kg o tɔ zaa daŋ ba nyɔge a paa na poɔ ziezaa . noba naŋ nenzuree mine meŋ da bebe a tigiri ŋa diibu poɔ la Senate President, Sen. David Mark, Governor Danbaba D. Suntai ane ba taaba mine bayi. Admiral Murtala H. Nyako (rtd) of Adamawa State ane Alhaji Aliyu Akwe Doma of Nasarawa State. Noba naŋ da soŋ nare ka a tigiri ŋa di a MTN ane Zenith Baŋge ane a taaba gyamaa.
A 2010 yuoni poɔ, a tigiri diibu da piili la a Kɛkɛŋmɛ kyuu beri lezare ne ayi poɔ, a tigiri ŋa da e la bone naŋ da taa yelerre gyamaa o poɔ aseŋ, saaŋkompare deɛne, wie zɔɔmɔ kyakya, gboe mɔmmo kyakya, koɔ dugebu kyakya ane a taaba gyamaa. Ka banaŋ nyɔge a zuma baare, aware mine fẽẽ poɔ, a Mr. Bulus Joshua la da e a neɛ naŋ di a zume nyɔge kyakya a nyɔge zume o tegeroŋ naŋ zuo o taa zaa, a zume ŋa tegroŋ da e la 318kg a yi o puoriŋ neɛ naŋ da tu o zu la, Mr. Dan Asabe Adata, o meŋ da nyɔge la zume ka o tegeroŋ e 297kg , a ata soba meŋ naŋ tu la Mr. Jamila Baba, o meŋ da nyɔge la o zume kpoŋ ka o tegeroŋ e 195 kg. a yi a 2009 yuoni poɔ ba naŋ da nyɔge a ba zume kpoŋ ka o tegeroŋ e a 230kg na, Mr. Joshua’s toɔre ŋa o naŋ wa nyɔge la pããŋ e a zume a tigiri ŋa diibu poɔ anaŋ waana ŋaa ka neɛzaa daŋ ba la nyɔge a zume ŋa tɔ ka o tegeroŋ seŋ a 318kg ŋa. A saŋa na, a a paaloŋ Yidaadɔɔ naŋ da taa a naaloŋ pɔge Mrs. Patience Jonathan la da a kyɔɔtaa ŋa, onaŋ da de a Kia Lɔɔre kyɔɔta ŋa a ko Mrs. Patience Jonathan naŋ da nyɔge a zume kpoŋ. A daare na a Nigeria Tourism Development Corporation (NTDC) da be a tigiri ŋa poɔ, a yi be a The Director General, Segun Runsewe meŋ da bebe a tigiri ŋa diibu poɔ. A daare na a tigiri ŋa diibu poɔ, kyɔɔtaa gyamaa aseŋ, duoro mɔnsime, bompanne mɔnsime, kuriwie, zɔŋ ɛre mɔnsime, bɔl, nuri bɔl bonsuuri ane a taa ba gyamaa. Ba da poŋi la kaaya suuri ane zupile.
A 2024 yuoni poɔ, a tigiri ŋa e la bone a Gov. Agbu Kefas kogizusoba naŋ da leɛ seŋ, a yuoni ŋa poɔ la ka ba da ko neɛ naŋ nyɔge a zume kpoŋ Honda Hennessy a kyɔɔta terebo bebri . Neɛ naŋ da tere a lɔɔre ŋa safoɔ la Rtd. General TY Danjuma.[14]
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ "Nwonyo Fishing Festival, Festivals And Carnivals In Taraba State :: Nigeria Information & Guide". www.nigeriagalleria.com. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". Vanguard News. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival in Taraba State, Nigeria - Finelib.com Events". www.finelib.com. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival, Festivals And Carnivals In Taraba State :: Nigeria Information & Guide". www.nigeriagalleria.com. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". Vanguard. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". Vanguard. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". Vanguard. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival in Taraba State, Nigeria - Finelib.com Events". www.finelib.com. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". Vanguard. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.
- ↑ "Colours of Nwonyo". The Guardian. Lagos, Nigeria. 2010-05-01. Retrieved 2021-08-19.