Vare le yelbulo

Nana Konadu Agyeman Rawlings

Yizie Wikipiideɛ
Nana Konadu Agyeman Rawlings
nensaala
Dɔɔ bee pɔge bee dɔgebopɔge Maale eŋ
Dɔgebo paaloŋGhana Maale eŋ
Yo-ennaa bee yoporaaNana Maale eŋ
Family nameRawlings Maale eŋ
Dɔgebo bebiri17 Nyɔgevennebare 1948 Maale eŋ
Dɔgebo zieGhana Maale eŋ
Kūū bebiri23 Ɔɔtoorebare 2025 Maale eŋ
Place of deathGreater Accra Regional Hospital Maale eŋ
SpouseJerry John Rawlings Maale eŋ
ChildZanetor Agyeman-Rawlings, Amina Rawlings Maale eŋ
Kɔkɔyelii, sɛge ne bee goligoluuBɔrefɔ, Twi Maale eŋ
TonnoɔrePɔleteesa Maale eŋ
Zanne laKwame Nkrumah University of Science and Technology, Achimota School, Ghana International School, Ghana Institute of Management and Public Administration, Johns Hopkins University Maale eŋ
Academic degreebachelor's degree, diploma, certificate Maale eŋ
Academic majorArt, textile, Personnel management, Development Maale eŋ
Toma vuo (piiluu)1981 Maale eŋ
End of work period2001 Maale eŋ
Politikal paati mɛmbaKataweɛ paati Maale eŋ
Candidacy in election2016 Ghanaian presidential election Maale eŋ

Nana Konadu Agyeman-Rawlings (17 November 1948 – 23 October 2025) ɩyɛ Gaana polɩtɩɩsɩɛŋ. Ʋ da kuliye a paalʋʋ yidaaŋdaʋ Jerry Rawlings. Ʋ da ɩyɛ yidaaŋ-pɔgɩ-fɔrɔ ku Gaana a yi a nansaarɩ yuoni 1979, ʋ chiu ŋa haŋ ɩ naŋsaalɩ chiu ayʋɔbɩ daana (June), ʋ beri anaahɩ(4th) daarɩ a gara naŋsaalɩ chiu awaɩ (September), chiu beri lɩjɛrɩ nɩŋ anaahɩ daarɩ (24th) ana yuoni nɩŋ ʋ ju puoŋ, a la yi 31 December 1981 a waana 7 January 2001[1][2]. A nansaare yuoni 2016 puoŋ, ʋna daaŋ la pɔg-fora ŋa aŋ daaŋ ahe a buora Gaana paaluu naaŋ. A youni 2018 puoŋ, ʋ daaŋ ŋmiɛɛ buku ate jege ʋ meŋa yeŋne ʋŋ daaŋhe (memoir), ka ʋ buku ne youri la "It Takes a Woman".[3][4].

vorihuŋ piilee aneŋ sukuu karɩmbʋ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Nana Konadu Agyeman dɔgibu jie ɩye Cape Coast, Gold Coast (pampana ʋ ɩye Central Region ku Ghana), 17 November 1948, waana J. O. T. Agyeman ane ʋ pɔgɔ[5][1] . Ʋ gaaye Ghana International School[6]. puoriŋ , uŋ leu gaa ye Achimota School jie uŋ gaa ti nyε ʋ sira , Jerry John Rawlings. Ʋ da gaayeŋ ka ʋ ti kariŋ Art and textiles a University of Science and Technology. Ʋ da ɩye pɔgiba yidera a sakuu kpe-jiihi , Africa Hall. A yuoni 1975, ʋ da nyeε interior design diploma yi a London College of Arts.[7]

Agyeman-Rawlings' fɔrɔ wɔgri tʋma awa uŋ da ɩ pɔgi fɔrɔ da ɩye wɔgri ne ʋ sira aŋ da tʋna military Head ku a paalʋʋ puoriŋ ,a yuoni 1979. Ʋ da leu gaaye military coup a yuoni 1981 kye da tari nimberii kpiengu awaana 1992 wagri ne baŋ da ihuu ʋŋ ɩ ningkpala paalikaara . Ʋ da tuŋye wagri ayi yuomo anaahi puoŋ , a bahi karichihi tuma 2001. Ʋ da ɩye paalikaara ku 31st December Women's Movement[8][9] a 1982 puoŋ. Ʋ da ɩye Fora Vice Chairperson ku NDC 2009 puoŋ ane 2011 sangparaa ’puoring, ʋ ba tuoŋ gmi chaachaa niŋ a yidaan- dɔɔ John Atta Mills ku a paati nie aŋ aha paalikara gbebugu 2012 puoŋ.[10]

Vorɩhʋŋ tʋma

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Gaana paaluu gbɛbɔgɩ-aheba kpe-jieŋ duoho baŋ da yiniŋ bɩ la ŋa, ka Nana Konadu Agyeman Rawlings aŋ daaŋ ɩ Gaana paaluu pɔgɔ fɔra yɛlɩyeŋ: "N nʋmbʋ la ka N nyε ka pɔgiba diabʋ garɛɛ nimbitoorɩ ka bla na veŋ ka ba baŋ tuoŋ sunna che dire tɔna yire laŋkpɩɛbo, daa-diibu aneŋ paalʋʋkaabʋ yεlitarɩhɩ baabu.... A sigɩnɩyeŋ ka ba ku sagi-dɩɩbʋ neŋ ka pɔgɩba tʋm-nimbijie la kaba sunna ka jin-laafie bi deriŋ, paalʋʋ aneŋ dunεε jaa. Che sɛre ka bla ŋa na baŋ nyɛ ɩɩbo, asigɩnɩyeŋ ka ba ku bo sumbo, paalʋʋkaabʋ yɛltarɩhɩŋ, ka bla na sɛghɩ ba ka ba baŋ tuoŋ banna tuyijiihi ne aŋ na sunna te laŋkpɩɛbo.

A ŋa daaŋ ɩyɛ yɛlɩnyogɩrʋʋ ku "31 December Women's Movement", ka Nana Konadu Agyeman Rawlings daaŋ ɩ ba pɔgiba yidiara .Ʋ begihuʋ ka ʋ yinee "buŋyeliŋu tari‘jie nimbitɔɔri gaabu a yɩ Sommɩŋa Sugu (Non-Governmental Organisation) aŋ mɔɔra ka ba baŋ tuoŋ nyε ba yεli buorihɩ mine yɩ a pɔgi laanhɩbuŋ." A paahɩ, ʋ sugu —aŋ tare niba miliyoŋhe ayi kpɩɛŋu —maaliye bibilii sukuuhi aŋ parɩ kɔɔhe-anii neŋ lɩjɛre-ata neŋ pie (870) Gaana puoŋ che la tʋna nimbijieŋ ka ba siŋ numbu ku bibile nimbitoorɩ gaabu aneŋ yirɩ maalɩbʋ.

Agyeman Rawlings daaŋ yɛlɩyeŋ ka ʋ naŋ na tʋnɛɛ a pɔgɩba sugu ne puoŋ haale gba ka ʋ siraŋ gbaŋ ba la ɩ Gaana yidaandaʋ. Ʋ sira daaŋ dɩɛɛneyɛ sojɛhe yie baŋ ŋmɩ cuu che dɩɛ paaluu naaŋ a nansaare yuoni 1981puoŋ, ana jaa ka ba lɛo a paaluu yidaandaʋ ka yuoni gbuli puoreŋ naane. A paaluu naaŋ diibu daaŋ wa lɛo lɛohe yeŋ 1992 puoŋ, che ka a niba meŋ daaŋ nyɛ vuoo ɩ naaŋ-ihibu (elections).

Pɔgɩba suŋtuubʋ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A 1980s munpiilee,pɔgiba biala da nyui a buora kaba maalɩ nuorɩ nuɔri yeni lambu ku pɔgiba ,ba lambʋ awa puoŋ . Ʋ yεli ka uŋ piehɩ a pɔgiba anaŋso nɩ juŋ bam buora nuɔri lambʋ , " a da wulee kaba buorεε tʋma nɩ aŋ na kubɔ libirɩ kaba maalɩ ba yi-bilɩɩ aŋ bɩ a Paalʋʋ lomboe . Ba nuba jemaa da buorεε kuoŋ."[11]

A nansaarɩɩ yuoni 1991, a yi Nana Konadu sumbʋ iŋaŋ, Gaana da ɩye fɔrɔ paalʋʋ aŋ da sagɩ United Nations Convention ku a bibilɩɩ sung’tuubʋ[12].

A yi a chεnɩ puoŋ , Mrs. Rawlings da ɩye nimbi jie a waaneŋ " nie ang ‘kpi chε ba seu bila nɩ bang na ‘di ʋ cheng diibʋ begu ," aŋ da suŋna nuba nɩ dɔgiriba aŋ kpɩ kyε ba seu ba Cheŋ biŋ . Lasirihʋŋ puoŋ,Gaana pɔgiba ba tarɩ suŋtuubu ku ba siriba chεŋ buuhuu kaba naŋ wa kpɩ . A begu ŋa waaniyε maahibʋ kunchεŋ diibu

A wuno yεli mine aŋ da ɩ libirɩ yεla tuora kʋbo , Mrs. Rawlings yεlεε Africa Report: "Ka Western paalʋʋ gbεbɔgɩ ahɩba yaga da ɩye paalʋʋ kaabʋ yεltarihɩ demε kyε ba da ba wɔgrɩ kaba kyεlɩhɩ woŋ . A kauhiyeŋ kyε baŋ nyε nuba aŋ na woŋ a yεla munɩ ... Ka pɔgiba jamaa kpε paalɩ kaa yεltarihɩ,bila na suŋye a dunεε jaa , bojuŋ tɩ ba tieha jaurɩ yεla a nɩŋ nɩe a na maalɩ jaʋ jaʋ bʋŋhʋ kyε bɩɩ nie baŋ na kũ . tɩ buora ka tɩ maalɩ nuba toonhɩbʋ , network, kyε maalɩ a paalʋʋ ka ʋ kpiebʋ ɩ laanfiyε."[13]

1995 U.S. Safare

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

1995 jɛmaneŋ, Gaana pɔgi fora neŋ ʋ sira da gaaye a teŋbʋra ŋa , ka a mine la New York, Chicago, Atlanta, Washington, D.C., Houston, Detroit, Lincoln, Pennsylvania, aneŋ Los Angeles, baŋ daaŋ mɔɔra ba buoŋ niba ka ba ɩ investment a che la wa ka ba neŋ Gaana laŋ daadiibu . Ʋ sira daaŋ ɩye fora Gaana paalikaara ŋa aŋ daaŋ gaa teŋbɛra jaa aŋ bi United States puoŋ[14].

Ghana pɔgi fɔra ŋa daaŋ kpeliŋyee United States puoŋ daahe anu (five weeks), a daaŋ kpiɛra tigrihi ŋa suguhe ne aŋ ɩ nimbimaahe jorba aŋ ba tuna tuma tɔna juŋ tigrihi Baltimore teŋe sukuu kpoŋ ŋa youri aŋ la Johns Hopkins University, ba Institute for Policy Studies puoŋ. Ʋŋ daaŋ wa baahe ana tigri ne, ba daaŋ kuʋ seeree-gbaŋʋ (certificate) wuno ka ʋ daaŋhɛɛ libie chiehebu bɔɔre, lampoohe diɛhebo aneŋ yiri niba laaŋhebu. A nansaare yuoni 1994 ka a bla ŋa daaŋ ɩ. 1995 puoŋ, ʋ neŋ ʋ sira jaa baŋ daaŋ naŋ a ku bo dogetɛɛ degreehe Lincoln University aŋ be Lincoln, Pennsylvania teŋkpoŋ puoŋ.

Presidential ambitions

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A yuoni 2016, o da ɩye pɔgi fora aŋ ahi ku Gaana paaluu kaabu . O da ɩye "The Hillary Clinton" ku Africa[15]. O da naŋ ɩye pɔgi fora Gaana paalikaara ka o naŋ da di nɩŋ o paati paalaa deme a yuoni 2016[16]. O da nyeε 0.16% vooti . O da wulee o yelinyogiruu gbama ka o baŋ kaa o paati , a National Democratic Party (NDP) a yuoni 2020 general elections a October yuoni buŋ-yeni puoŋ[17].

O mɩŋa vorihuŋ ane o kũũŋ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Nana Konadu kuliye Rawlings a yuoni 1977. Ba bi-pɔgɩ fora ɩye , Zanetor, a yuoni 1978. Rawlings da ɩye Air Force officer a wagri . Bi-pɔgiba bayi ane bi-dau bunyeni da tu : Yaa Asantewaa, Amina, ane Kimathi.[18]

Agyeman-Rawlings kũũ jie ɩye a Greater Accra Regional Hospital aŋ be Accra, on 23 October 2025, o yuomo da ɩye 76. O yideme da muoliye maalibu a Tuesday November 18, 2025. O paaluu komaali da ɩye Friday, November 28, 2025, a Independence Square, seni baŋ o ũũmbu a Military Cemetery, Burma Camp aŋ be Accra[19][20][21][22][23][24][25].  

Sommo Yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Tɛmpileti:INTERWIKI

  1. 1 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-myjoyonline.com-1
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-2
  3. https://www.graphic.com.gh/news/general-news/ghana-news-nana-konadu-out-with-first-book-it-takes-a-woman.html
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-4
  5. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-GhanaWeb_biography-5
  6. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-6
  7. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings_profile_-_Pulse_29_September_2015-7
  8. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-8
  9. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-:0-9
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-10
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-12
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-13
  13. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-14
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings_profile_-_Pulse_29_September_2015-7
  15. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-:1-11
  16. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-16
  17. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-17
  18. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-ghna-18
  19. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-21
  20. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-23
  21. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-:3-22
  22. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-24
  23. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-25
  24. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-26
  25. https://en.wikipedia.org/wiki/Nana_Konadu_Agyeman_Rawlings#cite_note-27