Homowo
| Kɔkɔyelii, sɛge ne bee goligoluu | Ga language |
|---|---|
| Ethnic group | Ga language |
| Continent | Africa |
| Paaloŋ | Ghana |
| Located in the administrative territorial entity | Greater Accra Region |
| Qualifies for event | harvest festival |
| Foods traditionally associated | Kpekpele |
Homowo e la a tigiri naŋ taa diibu ko a Ga noba naŋ be a Ghana naŋ peɛrɛ a Greater Accra Region poɔ. A tigiri maŋ piilee a April soga a te kpɛ a May neŋ bombullo borebo (gbɛɛ yaga kyi) kyɛ ka a saa miibo baŋ piili. A Ga noba la maŋ di a Homowo ka ba leɛ teɛre yelkori mine naŋ da e a dasaŋa an kyaare a precolonial Ghana.[1] A Ga Homowo bee Harvest Custom e la saakommo yeltuura ko a Accra noba, neŋ a o yizie nang e Native Calendar ane a Lamte Dsanwe noba naŋ be a Asere Quarter. Asere e la tembile naŋ be a Ga Division a paale a Accra District a Gold Coast Colony.[2]
A Yelbiri Muni ane Bulyizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A yelbiri Homowo (Homo - koŋ, wo - uuri) tɛgɛ na baŋ la "to hoot (or jeer) at hunger" (koŋ uuruu) a Ga kɔkɔre poɔ.[3] Ba yeli ka a Ga noba naŋ tu sori wa Ghana, koŋ le eŋ ba la ane zubanɔɔ mine a sori poɔ ane wa zimmo poɔŋ. Ka a noba koŋ ba awombu ane zubanɔɔ ko ŋmene. Na leɛ wane emmaaroŋ ba laŋkpeɛbo poɔ, a Ga noba da ko la donne, a kaale kyɛ sɔre ŋmene na maale a ŋmemɛ.[4]
A Ga Homowo sããkonnoŋ yelseɛlee zie la a tigiri gbɛre buyi diibu naŋ e a Damte Dsanwe laŋyiri poɔ. A sããkonnoŋ manne ka, a Ga noba yelkorɔ eŋɛ, a Nakpoŋ bee Ga Mantse da yi la Accra gaa a eastern Ga kpɛziiri kyɛ na leɛ wa. O gaabo na poɔŋ, a laŋyiri, a Dantu Fetish soɔ soba kpeɛŋo eŋɛ, da tu la a Homowo Harvest Custom, laŋ ne a seeloŋ lesiri tuuri zaa lantaa baare. A Ga Mantse leɛ waabo poɔ, a Homowo Harvest Festival buyi soba da eɛ la, ba naŋ da yeli ka a Ga noba zaa mɔ kyɛ yi laŋ ne ba. A gbɛre buyi diibu ŋa, laŋ ne a Ga Mantse leɛ waabo emmo, leɛ la a Ga yipɔgeloŋ dakoroŋ kyɛlee.[5]
A e la nimizeɛ na wɛle ka ane ka Ga Homowo diibu gbɛre buyiŋ maŋ di yuoni gbuli poɔ, a Ga Homowo meŋɛ meŋɛ na la a fɔrɔ toɔre na, ba naŋ boɔlɔ ka Damte Dsanwe Homowo. Ana diibu ŋa maŋ leɛ teɛre la ba yuoni gbuli baaroo ane ba merɛ ne lesiri tuuri.[1]
Sɛre A Tigiri
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Homowo maŋ di la a tembɛrɛ zaa naŋ be a Ga state poɔ ne a tigiri diibu vinviŋ Gamashie poɔ. Sɛre a tigiri meŋɛ diibu, Nmaadumo, sɛŋkyi borebo poɔ kpeɛbo maŋ e la na piili a Ga yuoni gbuli piiluu ane butubutu diibu naŋ maŋ kɔlage o. A Gamashie noba soɔ soba bayoɔpõĩ maŋ bore la Nmaa bee kyi noba naŋ maŋ tu Shibaa lesiri, tuubu poɔ kpeɛbo.[6] A soɔ soba maŋ bore la a sɛŋkyi ane tutaaloŋ kaŋa ne Dantu Yedaare eŋɛ, Sakumo Yidaare eŋɛ, Naa Korle ane Naa Afieye Nudaare eŋɛ, Gua Yɔdaare eŋɛ, Naa Dede Podaare eŋɛ, ane Nai Yidaare naŋ tu eŋɛ. A ŋaa maŋ vɛŋ la ka a boŋkoɔre baa ka dambo ba kpɛ a. A ŋaa maŋ ta la daare anaare ne bebie ayi, ane ana vuo ŋa baaroo eŋɛ, gaŋgaa ŋmeɛbo ba naŋ boɔlɔ Odadaa maŋ ŋmɛ la na moɔle a gɔma pagebo tɔgebo baaroo.[6]
Kaaloo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A yidaana sããkonnoŋ poɔ maŋ mere la kpoikpoi (tuuruŋ yuori naŋ di "Nishwamo") ane bare dãã a teŋɛ eŋɛ na eŋ sããkommine a yi Homowo bondirii narebo yɔdaare eŋɛ.[6][7]
Puoruu Kaaloo Wagere
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Noowala Noowala (Long life Long Life)
Afi naa akpe wo (May the new year bring us together)
Gbii kpaanyo anina wo (May we live to see the eighth day)
Woye Gbo ni woye Gboenaa (May we eat the fruits of Gbo and that of Gboenaa)
Wofee moomo (May we live long)
Alonte din ko aka-fo woten (May no black cat (ill omen) come between us)
Wosee afi bene wotrashi neke nonu noon (May sit like this the next year)
Tswa Tswa tswa Omanye aba (Hai! Hail! Hail! May peace be)[4]
Emfuomo mine
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- A Ga noba maŋ di la Homowo tigiri ka ba leɛ teɛre kɔŋ naŋ daŋ le ba nyɔvore poɔ sɛre nempɛele naaŋ wa diibu Ghana poɔ
- Homowo Tigiri
- Homowo Tigiri
- Homowo Tigiri
- Homowo Tigiri Abɛ zeɛre
- kpekple
Meŋ kaa kyɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Ziiri Mine Liŋkiri
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Media related to Homowo at Wikimedia Commons- Promoting and celebrating Homowo with Obo Addy
Sommo meŋ Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- 1 2 https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tribes/homowo_festival.php
- ↑ https://www.graphic.com.gh/news/education/asere-mantse-to-set-up-education-fund.html
- ↑ The Library of Congress's article on Homowo. Retrieved 08 September 07
- 1 2 https://www.jstor.org/stable/1145377
- ↑ https://asetena.com/homowo-festival-history-significance-and-how-it-is-celebrated/
- 1 2 3 Ammah, Charles (1968). Ga Homowo. Accra, Ghana: Advance Accra. pp. 11–13.
- ↑ Ammah, Charles Nii (1982). Ga Homowo and other Ga-Adangme Festivals. Accra, Ghana: Sedco Publishing Limited. p. 8.