Vare le yelbulo

Gologo Tigiri

Yizie Wikipiideɛ

Gologo Tigiri

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Gologo Tigiri, O na neŋ la ka ba boɔlɔ ka Golib Tigiri, a tigiri ŋa maŋ di la Toloŋ kyuu poɔ, a saŋa toloŋ baaraa saŋa sɛre ka ba na piili borɔ kyi.(Ansah,1997, Allman & Parker , 2005)[1]. A Gologo tigiri e la a tigiri[2] kpoŋ kaŋa a Gaana poɔ ka a Talensi ane Tong-Zuf naa ne o noba naŋ be Upper East paaloŋ[3] la dire a tigiri ŋa. A ŋa maŋ di la ka ka a teŋɛ noba taa sagedeebo ko Nnoo teo bee Golib ŋmen,[4] O na la a ba Ŋmene naŋ kaara Talensi teŋɛ boŋkoɔre ane ba nyɔvore zu.[5] O e la tigiri maŋ di sɛre kyɛ maŋ di boŋkoɔre, ka o maŋ Toloŋ kyuu ane Kɛkɛŋmɛ kyuu kpakyaga, ka ba maŋ tu saaŋkoŋ yeltuuri a sɔre a ŋmemɛ ane teŋgane ka o gu ba ne zeŋ laafeɛ soŋ ba ne saa ka o mi ka ba boŋkoɔre maale yaga. A tigiri ŋa bebie ata tigiri la, ane meŋ tenne tɛɛtɛɛ ata poɔ ka o maŋ di. A danweɛŋ soba maŋ di la Gorogo, ka ayi soba meŋ di Yinduri, ka pare baaraa soba o na la maŋ e a tigi kpoŋ ka o meŋ di a Teng-Zug (Tong-Zuf) poɔ. Ba maŋ kaale la kaaloo a koTeng-Zug teo, a puori ŋmemɛ bareka ane ba naŋ toɔ di a tigiri ne laafeɛ. A tigiri na ba naŋ maŋ di a Toloŋ kyuu poɔ la ka ba boɔlɔ ka Golo-diema, ka o tɛgɛ la a eebo sobie. A Gologo tigiri meŋa maŋ di la kɛkɛŋmɛ kuu poɔ a dare ayi saŋa. Nembɛrɛ maŋ maale saaŋkompare yiele a yiele, teŋɛ zaa noba maŋ seɛ la seɛre ka ba naŋ wa dire a tigiri. A tigiri ŋa wagere saŋa gɔmɔ pɔgebo maŋ e la kyiiruŋ ane meŋ ba ba kono kuori ka neɛ wa kpi bee a koŋ o nyɔvore. A Gologo tigiri ba naŋ boɔlɔ ka Golib tigiri maŋ di la a Toloŋ kyuu poɔ a toloŋ baaroo poɔ a zikuoŋaa sɛre ka ba na bore kyi (Ansah, 1997; Allman & Parker, 2005). Tengzug, Santeng, Wakii, Gbeogo, Yinduri/Zandoya, Shia, Gorogo ane Spart ana la a tenne na maŋ di a tigiri ŋa. A tigiri ŋa maŋ taa la o bonsuuri suubu a toɔraa lɛ, a na ka dɔba maŋ seɛ kuri ŋmara kyɛ bommielaa yɛre nyaa zu. A pɔgeba maŋ seɛ la bommielaa wogi a le ba nyaa poɔ ka sigi te tɔ ba gbɛɛ kyɛ pɔge ba zuri ane ba saaqkompare bommaalaa.

Bonsuuri ba naŋ maŋ su Gologo tigiri poɔ bee zie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A Talensi noba naŋ be a Tenzug[6] a Upper East paaloŋ la maŋ di tigi meŋɛ kaŋa a Gaana paaloŋ poɔ. A na baŋ e ka o e la a tigiri na kaŋa a noba naŋ maŋ sage tu ka bonsuuri mine e la kyiiruŋ. A lɛ a bonsuuri naŋ maŋ waa peɛpeɛrebɛ peɛre te nyɛ la bonsuuri maaloo ane a puouu lambogiri na a poɔ, a tontonne ane a tɔnɔ. A peɛroo lanne la are kaabo ane soorebie sooroo sɛre ka toɔ a sɛge biŋ kyɛ ka tigiri baŋ piili bee a o di baaroo poɔ.A bonsuuri nimizeɛ, bommielaa, a sembo naŋ e tɛɛtɛɛ ka o waaloŋ meŋ e tɛɛtɛɛ, sɔre a sembo na e tɛɛtɛɛ ane bonyɛre. A peɛroo baaroo wuli ka a seŋ ka ba ŋmɛ a tigiri yuori yeŋ ka a Gaana ane Tuure paaloŋ zaa baŋ ka Tengzug deme taa zisaane.

A tigiri narebo

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A Gonseɛ kyuu o naŋ maŋ wa kyɛ ko a tigiri kuu, ba zanne la yiele paaleba a tenne poɔ ane bonsu paaleba meŋ maŋ maale la a kyɛllɛ ne a tigiri diibu. A tigiri bebiri maŋ yi la wagere naŋ a kyuu ata soba kyuu naŋ na yi yuoni zaa poɔ. A o maŋ baŋ yi la Toloŋ kyuu poɔ bee a Kɛkɛŋmɛ kyuu piiluu. 2016 yuoni naŋ pare kyuu da yi la a Toloŋ kyuu beri awai daare. A beri danweɛŋ soba a kyuu naŋ maŋ yi, a naa ane aTeendaana maŋ yage la ba bonsuuri kyɛ de ba saaŋkompare bonsuuri naŋ e a tigiri boma a su. A noba a teŋɛ poɔ meŋ maŋ yaa la ba bonsuuri a dambio daare a naa ne a tendaana maŋ baare ba toɔre. A teŋɛ deme maŋ fori la tɔrɔzare kyɛ ba pantere ane piitori bee kuri ŋmaara naŋ kɔre a eŋɛ bee kpalang bee kpalang peto kyɛ bare ba nyaa seŋ ka o naŋ pɔge ne kaayare bee bonsuuri. A bonsuuri yaaroo ama maŋ de la kyuu gbuli. A wagere bee saŋa ŋa poɔ gɔmɔ ba erre a teŋɛ poɔ. Ba ba kono kuori meŋ, yie kpaabo, yiele yiele do saa ane a taa mine zaa eɛ kyiiruŋ a ana wagere na poɔ. A saŋa a tembilibili naŋ ŋmaa viiri a Tongo Tanzu[7] maŋ dire la tigi bilibili. kyɛ a bebie pie ne ayoɔbo daare ŋmenaa ba naŋ wa yaare ba bonsuuri ( a 2016 yuoni poɔ, a bebiri da e la lezare ne ayi bebiri a Toloŋ kyuu poɔ), a tenne zaa maŋ laŋ la taa a Tengzug poɔ a di tigi pare baaraa.

A tigiri tɔnɔ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A tigiri ŋa maŋ di la ka ba sɔre nyɔvore wogi, kyɛ gɔ ba yi yelfaare poɔ, a gu ba yi ne baaloŋ a ne kuuni poɔ kyɛ soŋ ka ba nyɛ bondirii yi ne ba koɔbo poɔ.(Insoll, et al. 2013). A tigir diibu poɔ Nnoo maŋ are la a noba zaa gbɛbogiri poɔ puori ko a Golib ŋmene. Joffroy (2005) yeli ka a tigiri ŋa maŋ di ka ka teŋɛ noba sagedeebo ko a ŋmene ka a do saa.

Sommo yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  1. Adjei, Daniel; Osei-Sarfo, Frank; Adongo, Georgina (January 2016). "Analysis of the art forms used as costume in the Gologo festival of the people of Tongo in the Upper East region of Ghana". Arts and Design Studies (41). ISSN 2225-059X.
  2. John-Bunya Klutse, "From January to December: Major Festivals in Ghana" Archived 2018-05-08 at the Wayback Machine, TourAfrica360, 1 March 2016.
  3. "Festivals in Ghana". www.ghanaweb.com. Retrieved 27 December 2011.
  4. Benjamin Warinsie Kankpeyeng, "The cultural landscape of Tongo-Tenzuk", Trip Down Memory Lane, 22 August 2013.
  5. Benjamin W. Kankpeyeng, Timothy Insoll, and Rachel MacLean, "Identities and Archaeological Heritage Preservation at the Crossroads: Understanding the Challenges of Economic Development at Tengzug, Upper East Region, Ghana", Ghana Soc Sci J. December 2010; 7: 87–102.
  6. atimian. "Tengzug Shrine". atlasobscura.com.
  7. "Tongo Hills, Bolgatanga".