Gologo Tigiri
| Ethnic group | Farefare Kɔkɔre, Talensi Desekyere |
|---|---|
| Continent | Africa |
| Paaloŋ | Ghana |
| Bezie | Ɔpa Isi Irigyiŋ |
| Language used | Farefare Kɔkɔre |
Gologo Tigiri, O na neŋ la ka ba boɔlɔ ka Golib Tigiri, a tigiri ŋa maŋ di la Toloŋ kyuu poɔ, a saŋa toloŋ baaraa saŋa sɛre ka ba na piili borɔ kyi.(Ansah,1997, Allman & Parker , 2005).[1] A Gologo tigiri e la a tigiri[2] kpoŋ kaŋa a Gaana poɔ ka a Talensi ane Tong-Zuf naa ne o noba naŋ be Upper East paaloŋ[3] la dire a tigiri ŋa. A ŋa maŋ di la ka ka a teŋɛ noba taa sagedeebo ko Nnoo teo bee Golib ŋmene,[4] O na la a ba Ŋmene naŋ kaara Talensi teŋɛ boŋkoɔre ane ba nyɔvore zu.[5] O e la tigiri maŋ di sɛre kyɛ maŋ di boŋkoɔre, ka o maŋ Toloŋ kyuu ane Kɛkɛŋmɛ kyuu kpakyaga, ka ba maŋ tu saaŋkoŋ yeltuuri a sɔre a ŋmemɛ ane teŋgane ka o gu ba ne zeŋ laafeɛ soŋ ba ne saa ka o mi ka ba boŋkoɔre maale yaga. A tigiri ŋa bebie ata tigiri la, ane meŋ tenne tɛɛtɛɛ ata poɔ ka o maŋ di. A danweɛŋ soba maŋ di la Gorogo, ka ayi soba meŋ di Yinduri, ka pare baaraa soba o na la maŋ e a tigi kpoŋ ka o meŋ di a Teng-Zug (Tong-Zuf) poɔ. Ba maŋ kaale la kaaloo a koTeng-Zug teo, a puori ŋmemɛ bareka ane ba naŋ toɔ di a tigiri ne laafeɛ. A tigiri na ba naŋ maŋ di a Toloŋ kyuu poɔ la ka ba boɔlɔ ka Golo-diema, ka o tɛgɛ la a eebo sobie. A Gologo tigiri meŋa maŋ di la kɛkɛŋmɛ kuu poɔ a dare ayi saŋa. Nembɛrɛ maŋ maale saaŋkompare yiele a yiele, teŋɛ zaa noba maŋ seɛ la seɛre ka ba naŋ wa dire a tigiri. A tigiri ŋa wagere saŋa gɔmɔ pɔgebo maŋ e la kyiiruŋ ane meŋ ba ba kono kuori ka neɛ wa kpi bee a koŋ o nyɔvore. A Gologo tigiri ba naŋ boɔlɔ ka Golib tigiri maŋ di la a Toloŋ kyuu poɔ a toloŋ baaroo poɔ a zikuoŋaa sɛre ka ba na bore kyi (Ansah, 1997; Allman & Parker, 2005). Tengzug, Santeng, Wakii, Gbeogo, Yinduri/Zandoya, Shia, Gorogo ane Spart ana la a tenne na maŋ di a tigiri ŋa. A tigiri ŋa maŋ taa la o bonsuuri suubu a toɔraa lɛ, a na ka dɔba maŋ seɛ kuri ŋmara kyɛ bommielaa yɛre nyaa zu. A pɔgeba maŋ seɛ la bommielaa wogi a le ba nyaa poɔ ka sigi te tɔ ba gbɛɛ kyɛ pɔge ba zuri ane ba saaqkompare bommaalaa.
Bonsuuri ba naŋ maŋ su Gologo tigiri poɔ bee zie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Talensi noba naŋ be a Tenzug[6] a Upper East paaloŋ la maŋ di tigi meŋɛ kaŋa a Gaana paaloŋ poɔ. A na baŋ e ka o e la a tigiri na kaŋa a noba naŋ maŋ sage tu ka bonsuuri mine e la kyiiruŋ. A lɛ a bonsuuri naŋ maŋ waa peɛpeɛrebɛ peɛre te nyɛ la bonsuuri maaloo ane a puouu lambogiri na a poɔ, a tontonne ane a tɔnɔ. A peɛroo lanne la are kaabo ane soorebie sooroo sɛre ka toɔ a sɛge biŋ kyɛ ka tigiri baŋ piili bee a o di baaroo poɔ.A bonsuuri nimizeɛ, bommielaa, a sembo naŋ e tɛɛtɛɛ ka o waaloŋ meŋ e tɛɛtɛɛ, sɔre a sembo na e tɛɛtɛɛ ane bonyɛre. A peɛroo baaroo wuli ka a seŋ ka ba ŋmɛ a tigiri yuori yeŋ ka a Gaana ane Tuure paaloŋ zaa baŋ ka Tengzug deme taa zisaane.
A tigiri narebo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Gonseɛ kyuu o naŋ maŋ wa kyɛ ko a tigiri kuu, ba zanne la yiele paaleba a tenne poɔ ane bonsu paaleba meŋ maŋ maale la a kyɛllɛ ne a tigiri diibu. A tigiri bebiri maŋ yi la wagere naŋ a kyuu ata soba kyuu naŋ na yi yuoni zaa poɔ. A o maŋ baŋ yi la Toloŋ kyuu poɔ bee a Kɛkɛŋmɛ kyuu piiluu. 2016 yuoni naŋ pare kyuu da yi la a Toloŋ kyuu beri awai daare. A beri danweɛŋ soba a kyuu naŋ maŋ yi, a naa ane aTeendaana maŋ yage la ba bonsuuri kyɛ de ba saaŋkompare bonsuuri naŋ e a tigiri boma a su. A noba a teŋɛ poɔ meŋ maŋ yaa la ba bonsuuri a dambio daare a naa ne a tendaana maŋ baare ba toɔre. A teŋɛ deme maŋ fori la tɔrɔzare kyɛ ba pantere ane piitori bee kuri ŋmaara naŋ kɔre a eŋɛ bee kpalang bee kpalang peto kyɛ bare ba nyaa seŋ ka o naŋ pɔge ne kaayare bee bonsuuri. A bonsuuri yaaroo ama maŋ de la kyuu gbuli. A wagere bee saŋa ŋa poɔ gɔmɔ ba erre a teŋɛ poɔ. Ba ba kono kuori meŋ, yie kpaabo, yiele yiele do saa ane a taa mine zaa eɛ kyiiruŋ a ana wagere na poɔ. A saŋa a tembilibili naŋ ŋmaa viiri a Tongo Tanzu[7] maŋ dire la tigi bilibili. kyɛ a bebie pie ne ayoɔbo daare ŋmenaa ba naŋ wa yaare ba bonsuuri ( a 2016 yuoni poɔ, a bebiri da e la lezare ne ayi bebiri a Toloŋ kyuu poɔ), a tenne zaa maŋ laŋ la taa a Tengzug poɔ a di tigi pare baaraa.[1]
A tigiri tɔnɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A tigiri ŋa maŋ di la ka ba sɔre nyɔvore wogi, kyɛ gɔ ba yi yelfaare poɔ, a gu ba yi ne baaloŋ a ne kuuni poɔ kyɛ soŋ ka ba nyɛ bondirii yi ne ba koɔbo poɔ.(Insoll, et al. 2013). A tigir diibu poɔ Nnoo maŋ are la a noba zaa gbɛbogiri poɔ puori ko a Golib ŋmene. Joffroy (2005) yeli ka a tigiri ŋa maŋ di ka ka teŋɛ noba sagedeebo ko a ŋmene ka a do saa.
Sommo yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- 1 2 https://www.researchgate.net/publication/305769496
- ↑ http://tourafrica360.com/major-festivals-ghana/3/
- ↑ http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php
- ↑ http://kwekudee-tripdownmemorylane.blogspot.co.uk/2013/08/tallensi-people-custodians-of-ancient.html
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3191525/
- ↑ https://www.atlasobscura.com/places/tengzug-shrine
- ↑ https://www.tripadvisor.com/Attraction_Review-g303865-d10137219-Reviews-Tongo_Hills-Bolgatanga_Upper_East_Region.html