Fufu
| Part of | African cuisine, Cameroonian cuisine |
|---|---|
| Has use | eating |
| Continent | Africa |
| Paaloŋ | Ghana, Nigeria, Liberia, Togo, Benin |
| Country of origin | Ghana |
| Fabrication method | cooking |
| Used by | eating |
Fufu (or fufuo, foofoo, foufou /ˈfuˌfu/ foo-foo listenⓘ) e la bugibu siimaa a West African siimaa [1][2]. O e la Kɔmbɔnne bondiraa naŋ e a Akans naŋ be Ghana poɔŋ. A yelbiri yaare yeŋ pãã tegihibu bugibu siimaa a African paaluŋ poɔŋ a tenne ama, Sierra Leone, Liberia, Cote D'Ivoire, Burkina Faso, Benin, Togo, Nigeria, Cameroon, a Democratic Republic of Congo, a Central African Republic, a Republic of Congo, Angola and Gabon. O meŋ la paahiye tegibo naŋ be a Greater Antilles ane Central America, zie African siimaa yele naŋ e kpoŋ[3] .
Aneazaa, ka a boŋ dendeŋa ko kapala maaloo e la baŋkyēē, bɔɔdeɛ, ane cocoyam, ane a mine kaŋa. Maalibo bila soe gyemaa a West African paaloŋ zagere poɔŋ. A Ghana paaloŋ, Ivory Coast, ane Liberia, ba meŋ maale o la welibo gyerebo ane bankyei bugibo niŋe bɔɔdeɛ bee cocoyam, bee a gyɛre la baŋkyēē /bɔɔdeɛ bee cocoyam zɔŋ ne koɔŋ kye daŋna a‘sitofu zuŋ.
Yoe
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Angola: funge, fúngi
- Benin: santana, foufou
- Burkina Faso: tô
- Cameroon: couscous, couscous de manioc
- Central African Republic: foufou
- Congo-Kinshasa and Congo-Brazzaville: fufú, moteke, fufú, luku , bidia
- Gabon: foufou
- Ghana: fufu, fufuo, sakɔro
- Haiti: tomtom
- Ivory Coast: foutou, foufou
- Liberia: fufu
- Mozambique: sadja, sadza, xima
- Nigeria: fufu, santana, akpụ, ụtara, loi-loi, swallow, tuk rogo
- Sierra Leone: foofoo, foofoo
- Togo: foufou
A Africa poɔŋ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Seni a Portuguese da-diribe naŋ da waane baŋkyi a Africa a yi Brazil a 16th century, fufu da maŋ bugi ne cocoyam, plantain, ane waare[4].
Cote d'Ivoire poɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Côte d'Ivoire, a yelibiri foutou meŋ buona. Ivorian foufou e la pielaa boodiye petepete , kye ka foutou e bungzuluu kpienŋaa,ka o maalibo yi gyeragyera buŋdenuu siimaa awa woo,baŋkyi,bondeye , taro bii gyerebo yi a kaŋa a zaa poɔŋ.
A French-speaking regions ku Cameroon, ba buonoo "couscous" (ka ba ta ‘buging ning a buobo ko a North African dish couscous).
Ghana poɔŋ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]O e la sagidiibo ka o mupiilee la buŋ ŋa naŋ leu e Gaana[5] yeli-paalaa ,yi a Asante, a Akuapem, a Akyem, a Bono, ane a Fante noba, ko a Akan buuri kaŋa lammo ko Gaana kyɛ papana sagiyeŋ a pari a paaloo lomboe gyaa[6].A yi historian Miller, "a yeli’biri Fufu munpiilee yeli wulo..ka pielaa a kombontiri poɔŋ[7]." kye o yi ne piili yieŋ pielaa berihuŋ ko baŋkyi buŋkpunkpurinii a Gaana noba fufu. Ghana poɔŋ , o maalibo yie baŋkyi dogiroo kyɛ bee wonyienii gyaane awa bondɛɛyɛ bee cocoyam.Ba maŋ bugiraa lantaa a yiri tuori ba naŋ di dau maali poɔŋ (woduro) a tuora neŋ sindau [8] A bungyera ba maŋ maaloo gbuli ‘liŋe kye‘po ‘ku noba .Ne a piilee bung maanuu ku a kapala maansin , kapala tuobo ba la taa dogee o maaloo poung . A siimaa nga mang di ning zieri (nkwan) awa ziekong (nkrakra nkwan), abenkwan (palm nut soup), nkatenkwan (peanut butter soup), ane abunubunu soup. Ziene ,a ming la nimbi-jie a Beninese siimaa, Cameroonian siimaa , Guinean siimaa, Congolese siimaa, Nigerian siimaa [9], ande Togolese siimaa, ziena bang mang dire ane samaani tuloo zieri, okra, bii zieri gyaani . Fufu's prevalence a West African rigin bile kanga da seu a paaluu yeli seu‘binnihi maana yi gbangseura nang be a kpezie. o buona a Chinua Achebe's Things Fall Apart, a begihee puong [10], Fufu da e la siimaa kpong ku a Ashanti Empire[11]. Gaana puong, fufu, ming mang buonee fufuo,o e la pielaa ane bung maraa (ka boodiye ba jeri ning a banchi wagere nga bang bugiro)
Nigeria poɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Nigeria, fufu bii akpu ela a gyemaa siimaa maalibo a yi maaroo bii bachi bura. A Nigerian tiehii ko Fufu tegiye a yi Ghana's; anaa zaa, o nang e la siimaa nie-zaa nang dire a paaloo puong[12][13][14].
A Caribbean poɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A Caribbean paaloo ning gyemaa nang kpe taa ku a West African origin (awa Cuba, Jamaica, a Dominican Republic, Haiti ane Puerto Rico), boodiye,banchi bii woo mang bugieng ning bung jaani
A Cuba puong , a siimaa taa o minga African mielung yuori, bang buona fufú bii ning paahibo begiruu awa fufú de plátano bii fufú de plátano pintón[15]. a Dominican Republic puong , a siimaa nungnoo, mangú,ming mang yining wa fufú. A teng bera mine , fufú buombo kanga e la funche in Puerto Rico. Bong welihi a Caribbean "fufú" yi o West African relative e la kpiengaa berihung ning o siimaa nyuu.O nang da tagi yi a Cuba, a fufú's yeli nyeu e la fiing jong’buurihi ane sigibo yaga[16].
Diibu yeltarre
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]100 g ‘kuonhi kapala zong (made from cocoyam) taa 2 g of protein, 0.1 g of fat ane 84 g of carbohydrates, ane 267 calories[17]. Bunyeni po'ku (240g) ku kapala dogiroo taa 3.6 g of protein, 7.2 g of fat ane 81 g of carbohydrates, ane 398 calories[18].
O e la fiing cholesterol kye e gyemaa ne potassium, ane dogitahi mang wunee noba nang taa low level of potassium ba zieng puong ka ba diraa[19].
Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Africa portal
- Food portal
- African cuisine
- List of African dishes
- Ragi mudde
- Asida
- Attiéké
- Bazeen
- Congolese cuisine
- Eba
- Garri
- Grits
- Konkonte
- List of maize dishes
- Mămăliga
- Mangú
- Mashed potato
- Mochi
- Mofongo
- Plakali
- Poi
- Polenta
Enfuomo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Yideme naŋ dire kapala
- Kapala naŋ be laa poɔ (nuduli) ne soŋkãã zeɛre
- Kapala (goɔ) ane abɛ zeɛre (duloŋ)
- Saporɔ
- Nigeria deme bondirii: saporɔ ba naŋ koɔrɔ sori zu Lagos poɔ
- Kapali-leraa
- Saporɔ toɔbo Togo poɔ
- Toɔre ane tulindaa ba naŋ maŋ tɔ ne kapala
- Fufu machine used by a food vendor
- Kapali-toɔraa
- Fufu from Ghana
- Ghanaian fufu with light soup, goat meat, and smoked fish
- Fufu and light soup in asanka
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ https://www.worldcat.org/oclc/1241244901
- ↑ https://www.modernghana.com/lifestyle/10257/5-popular-swallows-eaten-by-ghanaians.html
- ↑ https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/5-nigerian-meals-that-have-similar-versions-across-african-countries/zj9jv8k
- ↑ http://www.fao.org/docrep/009/a0154e/A0154E07.htm
- ↑ https://www.britannica.com/topic/fufu
- ↑ https://www.britannica.com/topic/Akan
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Fufu#CITEREFMiller2022
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Fufu#cite_note-11
- ↑ https://books.google.com/books?id=3tGx1AFv2E4C&q=fufu+del+caribe+y+africa&pg=PA17
- ↑ http://archive.org/details/thingsfallapart00ache_ldx
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Fufu#CITEREFMiller2022
- ↑ http://www.fao.org/docrep/007/y5548e/y5548e08.htm
- ↑ https://www.preciouscore.com/water-fufu-cassava-fufu/
- ↑ https://www.myactivekitchen.com/how-to-cook-fufu-from-scratch-nigerian-fufu/
- ↑ https://books.google.com/books?id=c1EztLtky10C&q=Cuban+Plantain+Fufu+The+Cuban+Kitchen++By+Raquel+Rabade+Roque&pg=PA151
- ↑ https://books.google.com/books?id=tRuZAAAAQBAJ&q=Daisy+Martinez+Green+Plantain+and+Salt+Pork+Mash&pg=PT183
- ↑ https://www.nutritionvalue.org/Golden_tropics%2C_cocoyam_fufu_flour_by_Golden_Tropics%2C_Ltd._407737_nutritional_value.html
- ↑ https://www.nutritionvalue.org/Fufu_71970200_nutritional_value.html?size=1%20cup,%20cooked%20=%20240%20g
- ↑ https://www.publichealth.com.ng/health-benefits-and-side-effects-of-fufu/