Vare le yelbulo

Fufu

Yizie Wikipiideɛ
fufu
dish, swallow, West African cuisine, food
Part ofAfrican cuisine, Cameroonian cuisine Maale eŋ
Has useeating Maale eŋ
ContinentAfrica Maale eŋ
PaaloŋGhana, Nigeria, Liberia, Togo, Benin Maale eŋ
Country of originGhana Maale eŋ
Fabrication methodcooking Maale eŋ
Used byeating Maale eŋ

Fufu (or fufuo, foofoo, foufou /ˈfuˌfu/ foo-foo listen) e la bugibu siimaa a West African siimaa [1][2]. O e la Kɔmbɔnne bondiraa naŋ e a Akans naŋ be Ghana poɔŋ. A yelbiri yaare yeŋ pãã tegihibu bugibu siimaa a African paaluŋ poɔŋ a tenne ama, Sierra Leone, Liberia, Cote D'Ivoire, Burkina Faso, Benin, Togo, Nigeria, Cameroon, a Democratic Republic of Congo, a Central African Republic, a Republic of Congo, Angola and Gabon. O meŋ la paahiye tegibo naŋ be a Greater Antilles ane Central America, zie African siimaa yele naŋ e kpoŋ[3] .

Aneazaa, ka a boŋ dendeŋa ko kapala maaloo e la baŋkyēē, bɔɔdeɛ, ane cocoyam, ane a mine kaŋa. Maalibo bila soe gyemaa a West African paaloŋ zagere poɔŋ. A Ghana paaloŋ, Ivory Coast, ane Liberia, ba meŋ maale o la welibo gyerebo ane bankyei bugibo niŋe bɔɔdeɛ bee cocoyam, bee a gyɛre la baŋkyēē /bɔɔdeɛ bee cocoyam zɔŋ ne koɔŋ kye daŋna a‘sitofu zuŋ.

  • Angola: funge, fúngi
  • Benin: santana, foufou
  • Burkina Faso:
  • Cameroon: couscous, couscous de manioc
  • Central African Republic: foufou
  • Congo-Kinshasa and Congo-Brazzaville: fufú, moteke, fufú, luku , bidia
  • Gabon: foufou
  • Ghana: fufu, fufuo, sakɔro
  • Haiti: tomtom
  • Ivory Coast: foutou, foufou
  • Liberia: fufu
  • Mozambique: sadja, sadza, xima
  • Nigeria: fufu, santana, akpụ, ụtara, loi-loi, swallow, tuk rogo
  • Sierra Leone: foofoo, foofoo
  • Togo: foufou

A Africa poɔŋ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Seni a Portuguese da-diribe naŋ da waane baŋkyi a Africa a yi Brazil a 16th century, fufu da maŋ bugi ne cocoyam, plantain, ane waare[4].

Cote d'Ivoire poɔ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A Côte d'Ivoire, a yelibiri foutou meŋ buona. Ivorian foufou e la pielaa boodiye petepete , kye ka foutou e bungzuluu kpienŋaa,ka o maalibo yi gyeragyera buŋdenuu siimaa awa woo,baŋkyi,bondeye , taro bii gyerebo yi a kaŋa a zaa poɔŋ.

A French-speaking regions ku Cameroon, ba buonoo "couscous" (ka ba ta ‘buging ning a buobo ko a North African dish couscous).

Ghana poɔŋ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

O e la sagidiibo ka o mupiilee la buŋ ŋa naŋ leu e Gaana[5] yeli-paalaa ,yi a Asante, a Akuapem, a Akyem, a Bono, ane a Fante noba, ko a Akan buuri kaŋa lammo ko Gaana kyɛ papana sagiyeŋ a pari a paaloo lomboe gyaa[6].A yi historian Miller, "a yeli’biri Fufu munpiilee yeli wulo..ka pielaa a kombontiri poɔŋ[7]." kye o yi ne piili yieŋ pielaa berihuŋ ko baŋkyi buŋkpunkpurinii a Gaana noba fufu. Ghana poɔŋ , o maalibo yie baŋkyi dogiroo kyɛ bee wonyienii gyaane awa bondɛɛyɛ bee cocoyam.Ba maŋ bugiraa lantaa a yiri tuori ba naŋ di dau maali poɔŋ (woduro) a tuora neŋ sindau [8] A bungyera ba maŋ maaloo gbuli ‘liŋe kye‘po ‘ku noba .Ne a piilee bung maanuu ku a kapala maansin , kapala tuobo ba la taa dogee o maaloo poung . A siimaa nga mang di ning zieri (nkwan) awa ziekong (nkrakra nkwan), abenkwan (palm nut soup), nkatenkwan (peanut butter soup), ane abunubunu soup. Ziene ,a ming la nimbi-jie a Beninese siimaa, Cameroonian siimaa , Guinean siimaa, Congolese siimaa, Nigerian siimaa [9], ande Togolese siimaa, ziena bang mang dire ane samaani tuloo zieri, okra, bii zieri gyaani . Fufu's prevalence a West African rigin bile kanga da seu a paaluu yeli seu‘binnihi maana yi gbangseura nang be a kpezie. o buona a Chinua Achebe's Things Fall Apart, a begihee puong [10], Fufu da e la siimaa kpong ku a Ashanti Empire[11]. Gaana puong, fufu, ming mang buonee fufuo,o e la pielaa ane bung maraa (ka boodiye ba jeri ning a banchi wagere nga bang bugiro)

Nigeria poɔ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A Nigeria, fufu bii akpu ela a gyemaa siimaa maalibo a yi maaroo bii bachi bura. A Nigerian tiehii ko Fufu tegiye a yi Ghana's; anaa zaa, o nang e la siimaa nie-zaa nang dire a paaloo puong[12][13][14].

A Caribbean poɔ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A Caribbean paaloo ning gyemaa nang kpe taa ku a West African origin (awa Cuba, Jamaica, a Dominican Republic, Haiti ane Puerto Rico), boodiye,banchi bii woo mang bugieng ning bung jaani

A Cuba puong , a siimaa taa o minga African mielung yuori, bang buona fufú bii ning paahibo begiruu awa fufú de plátano bii fufú de plátano pintón[15]. a Dominican Republic puong , a siimaa nungnoo, mangú,ming mang yining wa fufú. A teng bera mine , fufú buombo kanga e la funche in Puerto Rico. Bong welihi a Caribbean "fufú" yi o West African relative e la kpiengaa berihung ning o siimaa nyuu.O nang da tagi yi a Cuba, a fufú's yeli nyeu e la fiing jong’buurihi ane sigibo yaga[16].

Diibu yeltarre

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

100 g ‘kuonhi kapala zong (made from cocoyam) taa 2 g of protein, 0.1 g of fat ane 84 g of carbohydrates, ane 267 calories[17]. Bunyeni po'ku (240g) ku kapala dogiroo taa 3.6 g of protein, 7.2 g of fat ane 81 g of carbohydrates, ane 398 calories[18].

O e la fiing cholesterol kye e gyemaa ne potassium, ane dogitahi mang wunee noba nang taa low level of potassium ba zieng puong ka ba diraa[19].

Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  • Africa portal
  • Food portal
  • African cuisine
    • List of African dishes
  • Ragi mudde
  • Asida
  • Attiéké
  • Bazeen
  • Congolese cuisine
  • Eba
  • Garri
  • Grits
  • Konkonte
  • List of maize dishes
  • Mămăliga
  • Mangú
  • Mashed potato
  • Mochi
  • Mofongo
  • Plakali
  • Poi
  • Polenta

Sommo Yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]