C. K. Mann
| Dɔɔ bee pɔge bee dɔgebo | dɔɔ |
|---|---|
| Dɔgebo paaloŋ | Ghana |
| Yo-ennaa bee yoporaa | Charles |
| Family name | Mann |
| Dɔgebo bebiri | 1936 |
| Dɔgebo zie | Sekondi-Takoradi |
| Kūū bebiri | 20 Maakye 2018 |
| Place of death | Takoradi |
| Kɔkɔyelii, sɛge ne bee goligoluu | Bɔrefɔ |
| Tonnoɔre | musician |
| Toma vuo (piiluu) | 1960 |
| Genre | highlife |
C. K. Mann (Charles Kofi Amankwaa Mann) e la neɛ ba naŋ dɔge o 1936 yuoni poɔ, o pãã voore la o nyɔvore zaa wa tɔ a Toloŋ kyuu beri lezare, a 2018 yuoni saŋa. Yuori kaŋa neɛzaa naŋ da baŋ ne o la C. K. Mann, o e la neɛ naŋ ŋmeɛrɛ bee a e yieluŋ kyɛkyeɛrɛ naŋ yi Ghana paaloŋ poɔ. A o yieluŋ toma di la zie a ta bonaare, o de la kyɔɔtaa gyamaa a yi a yielluŋ poɔ. 2006 yuoni poɔ, o na la da de a Ghana kogi zu soba kyɔɔtaa John Agyekum Kufour Grand Medal.
O nyɔvore yɛlɛ ane o tontonne
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]C. K. Mann e la neɛ ba naŋ dɔge a 1936[1] yuoni poɔ,a Cape Coast naŋ be a Central Irigiŋ paaloŋ naŋ be a Ghana poɔ. O da tona la koɔ poɔ toma kyɛ wa bare kyɛ te poɔ Moses Kweku Oppong’s Kakaiku gaŋgaa ŋmeɛbo poɔ.[2]
A saŋa na onaŋ wa milli ne a Ghana yieluŋ naŋ, o da de la omeŋa paale Ocean String ane a gaŋgaa poɔ kyɛ te tɔ 1965 yuoni. A saŋa a gaŋga-ŋmeɛbɛ na zaa naŋ zo yaare bare, o da la de la omeŋa te paale Takoradi, The Carousel 7 poc a zi paala na onaŋ poɔ yuori la lɛ. A yi a 1969 yuomo poɔ puoriŋ, o da e la neɛ yuori naŋ yi ka gyamaa baŋ o, a saŋa ka o meŋa da maale yieluŋ paala ka o yi gbaŋgbale ka noba zaa kyɛllɛ, ka a yieluŋ la “Edina Benya”. Onaŋ la da vɛŋ ka neɛ naŋ so a gaŋgaa ka ba ŋmeɛrɛ enne maa kyɛ ka o poɔ zaa pɛlle. Ka Anis Mubarak a da de Paapa Yankson ka o poɔ a ba laŋgbuli[3] poɔ ka ba zaa ŋmeɛrɛ a gaŋgaa. Mann pãã da de lɛ a tuuri paaloŋ noba boŋŋmeɛre boma a paale, aseŋ Osode, A Ghana saaŋkompare zonnyɔgereba yieluŋ da la lɛ.
Mann kpi la a Ghana port ane Harbour Authority (GHAPOHA) asibiti naŋ be a Takoradi poɔ. Toloŋ kyuu beri lezare daare, a 2018 yuoni poɔ. O da bɛɛ baaloŋ kaŋa a ba kɔɔre a deɛ da piili o la Borenyɛ kyuu poɔ.[4]
O yieluŋ zaa o naŋ ŋmɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Mann ŋmɛ la yieluŋ yaga naŋ de yuori ka a mine la; "Adwoa Yankey", "Asafo beesuon", "Obaa yaa aye me bone", "Kolomashie", "Dofo bi akyerew me", "Ankwasema dede", "Okwan tsentsen awar", "Aboa akonkoran", "Beebi a odo wo", "Tsie m'afotusem", "Ebusua ape adze aye me", "Yebeyi wo aye", and "Do me ma mondo wo bi".[5] Mann yieluŋ daga pare baaraa o naŋ ŋmɛ kyɛ ba la ŋmɛ yielu zaa la; Wope Nye Ho West Gold deme yieluŋ ŋmɛ dieŋ la ka ba maale a yieluŋ a Takoradi poɔ kyɛ ka a yieluŋ paa yi kpɛ saseɛ poɔ a 2013[6] yuoni poɔ.
Kyɔɔtaa Nyaabo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A 2006 yuoni poɔ, Mann da la neɛ naŋ da de a Grand Medal a Ghana National Honours ane Kyɔɔtaa a yi a Ghana kogi zu soba naŋ da di John Agyekum Kufour a 2006 yuoni poɔ, a kyɔɔtaa ŋa da e la bone banaŋ de ko o bonso o toŋ la soŋ yaga zaa a Ghana[7] yieluŋ ŋmeɛbo poɔ. O da paale la a danweɛ noba banaŋ naŋ de a kyɔɔtaa.[7][8]
Zie be la a Takoradi paaloŋ a di Anaji, Mann eŋɛ la ka ba pore a zie ŋa yuori a lɛ.[9]
Meŋ kaa kyɛ a nyɛ fo meŋa
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Nyɔvore yɛlɛ pɔtal
- Yiele pɔtal
- Afirika pɔtal
- Afirika yielyielbo pɛll
Smmo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ "Ghana's Highlife Music Collection C.K. Mann". Fondation-Langlois. Retrieved 23 July 2017.
- ↑ "Artist Biography by Adam Greenberg". All Music. Retrieved 23 July 2017.
- ↑ "Paapa Yankson Profile". Ghana Web. Retrieved 22 July 2017.
- ↑ "Highlife legend CK Mann passes on - citifmonline.com". citifmonline.com. 20 March 2018. Retrieved 20 March 2018.
- ↑ "C.K. Mann & his Carousel 7". Global Groovers. 23 February 2015. Retrieved 23 July 2017.
- ↑ "C.K Mann Is Back To Revive Highlife Music". Modern Ghana. 25 June 2013. Retrieved 23 July 2017.
- 1 2 "Ghana Honours Her Heroes, Heroines". Ghana Web. 1 July 2006. Archived from the original on 28 July 2017. Retrieved 23 July 2017.
- ↑ "Ghana Honours Her Heroes, Heroines". Modern Ghana. 3 July 2006. Retrieved 23 July 2017.
- ↑ "C.K. Mann Avenue". Gh.Geoview. Retrieved 23 July 2017.