Vare le yelbulo

C. K. Mann

Yizie Wikipiideɛ
C. K. Mann
nensaala
Dɔɔ bee pɔge bee dɔgebodɔɔ Maale eŋ
Dɔgebo paaloŋGhana Maale eŋ
Yo-ennaa bee yoporaaCharles Maale eŋ
Family nameMann Maale eŋ
Dɔgebo bebiri1936 Maale eŋ
Dɔgebo zieSekondi-Takoradi Maale eŋ
Kūū bebiri20 Maakye 2018 Maale eŋ
Place of deathTakoradi Maale eŋ
Kɔkɔyelii, sɛge ne bee goligoluuBɔrefɔ Maale eŋ
Tonnoɔremusician Maale eŋ
Toma vuo (piiluu)1960 Maale eŋ
Genrehighlife Maale eŋ

C. K. Mann (Charles Kofi Amankwaa Mann) e la neɛ ba naŋ dɔge o 1936 yuoni poɔ, o pãã voore la o nyɔvore zaa wa tɔ a Toloŋ kyuu beri lezare, a 2018 yuoni saŋa. Yuori kaŋa neɛzaa naŋ da baŋ ne o la C. K. Mann, o e la neɛ naŋ ŋmeɛrɛ bee a e yieluŋ kyɛkyeɛrɛ naŋ yi Ghana paaloŋ poɔ. A o yieluŋ toma di la zie a ta bonaare, o de la kyɔɔtaa gyamaa a yi a yielluŋ poɔ. 2006 yuoni poɔ, o na la da de a Ghana kogi zu soba kyɔɔtaa John Agyekum Kufour Grand Medal.

O nyɔvore yɛlɛ ane o tontonne

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

C. K. Mann e la neɛ ba naŋ dɔge a 1936[1] yuoni poɔ,a Cape Coast naŋ be a Central Irigiŋ paaloŋ naŋ be a Ghana poɔ. O da tona la koɔ poɔ toma kyɛ wa bare kyɛ te poɔ Moses Kweku Oppong’s Kakaiku gaŋgaa ŋmeɛbo poɔ.[2]

A saŋa na onaŋ wa milli ne a Ghana yieluŋ naŋ, o da de la omeŋa paale Ocean String ane a gaŋgaa poɔ kyɛ te tɔ 1965 yuoni. A saŋa a gaŋga-ŋmeɛbɛ na zaa naŋ zo yaare bare, o da la de la omeŋa te paale Takoradi, The Carousel 7 poc a zi paala na onaŋ poɔ yuori la lɛ. A yi a 1969 yuomo poɔ puoriŋ, o da e la neɛ yuori naŋ yi ka gyamaa baŋ o, a saŋa ka o meŋa da maale yieluŋ paala ka o yi gbaŋgbale ka noba zaa kyɛllɛ, ka a yieluŋ la “Edina Benya”. Onaŋ la da vɛŋ ka neɛ naŋ so a gaŋgaa ka ba ŋmeɛrɛ enne maa kyɛ ka o poɔ zaa pɛlle. Ka Anis Mubarak a da de Paapa Yankson ka o poɔ a ba laŋgbuli[3] poɔ ka ba zaa ŋmeɛrɛ a gaŋgaa. Mann pãã da de lɛ a tuuri paaloŋ noba boŋŋmeɛre boma a paale,  aseŋ Osode, A Ghana saaŋkompare zonnyɔgereba yieluŋ da la lɛ.

Mann kpi la a Ghana port ane Harbour Authority (GHAPOHA) asibiti naŋ be a Takoradi poɔ. Toloŋ kyuu beri lezare daare, a 2018 yuoni poɔ. O da bɛɛ baaloŋ kaŋa a ba kɔɔre a deɛ da piili o la Borenyɛ kyuu poɔ.[4]

O yieluŋ zaa o naŋ ŋmɛ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Mann ŋmɛ la yieluŋ yaga naŋ de yuori ka a mine la; "Adwoa Yankey", "Asafo beesuon", "Obaa yaa aye me bone", "Kolomashie", "Dofo bi akyerew me", "Ankwasema dede", "Okwan tsentsen awar", "Aboa akonkoran", "Beebi a odo wo", "Tsie m'afotusem", "Ebusua ape adze aye me", "Yebeyi wo aye", and "Do me ma mondo wo bi".[5] Mann yieluŋ daga pare baaraa o naŋ ŋmɛ kyɛ ba la ŋmɛ yielu zaa la; Wope Nye Ho West Gold deme yieluŋ ŋmɛ dieŋ la ka ba maale a yieluŋ a Takoradi poɔ kyɛ ka a yieluŋ paa yi kpɛ saseɛ poɔ a 2013[6] yuoni poɔ.

Kyɔɔtaa Nyaabo

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

A 2006 yuoni poɔ, Mann da la neɛ naŋ da de a Grand Medal a Ghana National Honours ane Kyɔɔtaa a yi a Ghana kogi zu soba naŋ da di John Agyekum Kufour a 2006 yuoni poɔ, a kyɔɔtaa ŋa da e la bone banaŋ de ko o bonso o toŋ la soŋ yaga zaa a Ghana[7] yieluŋ ŋmeɛbo poɔ. O da paale la a danweɛ noba banaŋ naŋ de a kyɔɔtaa.[7][8]

Zie be la a Takoradi paaloŋ a di  Anaji, Mann eŋɛ la ka ba pore a zie ŋa yuori a lɛ.[9]

Meŋ kaa kyɛ a nyɛ fo meŋa

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  • Nyɔvore yɛlɛ pɔtal
  • Yiele pɔtal
  • Afirika pɔtal
  • Afirika yielyielbo pɛll

Smmo Yizie                                             

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  1. "Ghana's Highlife Music Collection C.K. Mann". Fondation-Langlois. Retrieved 23 July 2017.
  2. "Artist Biography by Adam Greenberg". All Music. Retrieved 23 July 2017.
  3. "Paapa Yankson Profile". Ghana Web. Retrieved 22 July 2017.
  4. "Highlife legend CK Mann passes on - citifmonline.com". citifmonline.com. 20 March 2018. Retrieved 20 March 2018.
  5. "C.K. Mann & his Carousel 7". Global Groovers. 23 February 2015. Retrieved 23 July 2017.
  6. "C.K Mann Is Back To Revive Highlife Music". Modern Ghana. 25 June 2013. Retrieved 23 July 2017.
  7. 1 2 "Ghana Honours Her Heroes, Heroines". Ghana Web. 1 July 2006. Archived from the original on 28 July 2017. Retrieved 23 July 2017.
  8. "Ghana Honours Her Heroes, Heroines". Modern Ghana. 3 July 2006. Retrieved 23 July 2017.
  9. "C.K. Mann Avenue". Gh.Geoview. Retrieved 23 July 2017.