Black Girl
| Piiluu | 1966 |
|---|---|
| Title | La Noire de... |
| Assessment | Bechdel test |
| Genre | drama film |
| Publication date | 1966, 17 Maakye 1966, 5 Kyɛpire 1967, 12 Gyɛnoɔre 1969 |
| Country of origin | France, Senegal |
| Original language of film or TV show | French |
| Director | Ousmane Sembène |
| Screenwriter | Ousmane Sembène |
| Cast member | Mbissine Thérèse Diop |
| Producer | André Zwobada |
| Narrative location | Senegal |
| Aspect ratio (W:H) | Academy ratio |
| Waaloŋ | black-and-white, color |
| Review score | 97%, 8.1/10, 75/100 |
| Distribution format | video on demand |
| BBFC rating | 15 |
| CNC film rating (France) | no age restriction |
| IMDA rating | NC16 |
Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’) e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori.[1] A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa.[2] Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
A sinii maalo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa.[3] A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo.[4] A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba.[5] Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni[6]
A Sinii Yelnyɔgere
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
A Sinii ŋa Tona
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo.[7] A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
A sinii ŋa Sgebo
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]Kyɔɔtare
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
Kaa kyɛ nyɛ
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]· Cinema of Senegal
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ Nowell-Smith, Geoffrey (1996). The Oxford History of World Cinema. ISBN 0-19-874242-8.
- ↑ Ponzanesi, Sandra and Verena Berger. "Introduction: genres and tropes in postcolonial cinema(s) in Europe", Transnational Cinemas, Vol. 7, No. 2, 2016
- ↑ Ellerson, Beti (1999). Sisters of the Screen: Women of Africa on Film, Video, and Television. Africa World Press. ISBN 978-0865437135.
- ↑ "M'Bissine Thérèse Diop on BLACK GIRL". The Criterion Collection. 2016. Retrieved 31 August 2025.
- ↑ Clark, Ashley (23 January 2017). "Black Girl: Self, Possessed". The Criterion Collection. Archived from the original on 22 April 2025. Retrieved 31 August 2025.
- ↑ "Ousmane Sembène, Cinematic Revolutionary". Harvard Film Archive. 19 January 2024. Retrieved 1 September 2025.
- ↑ Rachael Langford, "Black and white in black and white: Identity and cinematography in Ousmane Sembène's La Noire de…/Black Girl (1966)", Studies in French Cinema 1, no. 1 (2001), 14.