Argungu Fishing Festival
| Part of | cultural event |
|---|---|
| Piiluu | 1934 |
| Sport | fishing |
| Continent | Africa |
| Paaloŋ | Nigeria |
| Located in the administrative territorial entity | Kebbi State |
| Bezie | Argungu |
| Coordinate location | 12°44′55″N 4°32′18″E |
| Intangible cultural heritage status | Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity |
| Described at URL | https://ich.unesco.org/en/RL/00901, https://ich.unesco.org/fr/RL/00901, https://ich.unesco.org/es/RL/00901 |


Argungu zonnyɔge tigiri[1] bee Argungu seɛre tigiri e la yuoni yuoni zaa bebie anaare tigiri naq be a Kebbi paaloŋ ane ziiri mine aŋa Niger naŋ be a North-western a Northern Nigeria[2][3] poɔ. A paaloŋ maale na matanfada, mala bagbɛɛ, ba tona la gaaden toma yaga a paaloŋ na poɔ ane zie naŋ taa tewɔmɔ teere. A noba kpoŋ bee yaga zie Muslim(Yɛre) naŋ e zonnyɔgebo. A Kanta Museum la e zie naŋ be Argungu senselensoga kyɛ e zisaana saama naŋ be a tendaa ŋa zaa maŋ a maŋ gɛrɛ nyɛrɛ. Noba naŋ ŋmaa viiri a tendaa ŋa maŋ tu la sori te nyɛ lɛ Argungu tigiri na maŋ di. A tigiri ŋa yelzu bee yelnimizeɛ la zoma nyɔgebo ane a teŋɛ deme nɔlaŋ. A tigiri beri anaare ka ba maŋ di o.[4]

A tigiri ŋa piili la1934 yuoni, o maŋ di la ka ba leɛ teɛre zɔɔ koro a Sokoto Caliphate ane a Kebbi Kingdom deme. A tigiri wa ne la teŋyuo yaga a ko a teŋɛ gbuli zaa.
Ba maŋ tasoga boɔle o la zonnyɔge kyakya tigiri. A tigiri maŋ di la ka ba la teɛre ka a Argungu zonnyɔge tigiri ka a yuoni leɛ piili la, a bagbɛre poɔ a Kebbi paaloŋ. A tigiri ŋa maŋ di la Gonseɛ ane Toloŋ kyuu kpakyagaŋ yuoni zaa poɔ.
2005 yuoni naŋ pare, a soba naŋ da di a zonnyɔge kpoŋ kyakya ka a zonne tegeruŋ e 75kg ane ba da boɔrɔ la dba banaare ka ba naa do te are a bommanaa zu. 2006 yuoni naŋ pare, a tigiri poɔ ba da eŋ la noɔre ka neɛzaa ta la nyɔge zoma bonso a baa koɔ da sigi pilipoɔ te zuo. A tigiri ŋa tɔnɔ la, o vɛŋ la ka gɔbenɛte eŋ noɔre neɛzaa ta la de gill net ane cast net a nyɔge ne zoma. A zauro polda project, a garden deme naŋ be a Rima River a Argungu sazu seŋ, da yeli ka a koɔ boŋguraa da paale te do gaa a zie ba naŋ maŋ a tigiri.
A yelerre na mine
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- Nuuri bommaale
- Gboe mɔgebo dantaa
- Guoluu ane weɛ yelerre
- saaŋkompare yeltuuri
- Wrestling matches
- seɛre
- A Grand Fishing conquest
- Koɔ dogebu kyakya
Kyakya
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]A tigiri bebiraa daare, dɔba kɔɔ pie maŋ kyɔŋ a baa noɔre kyɛ malefare ŋmɛ, kyɛ ka ba zaa laŋ vare a kpɛ a baa poɔ, kyɛ gu awa gbuli saŋa neɛ naŋ na nyɔge a zoŋkpoŋ. neɛ naŋ nyɔge a zoŋkpoŋ na de $7,500 dollars. A kyakyaŋmeɛrebɛ yoŋ la ka ba tere sori ka ba de ba saaŋkompare zonnyɔge boma ane aminekaŋa a nyɔgerɔ ne a zoma, a ama la bamine meŋ boŋ ka boɔlɔ ka noodling.

2020 yuoni, Argungu zonnyɔge tigiri, banaaŋ naŋ da nyɔge zoŋkpoŋ ka tegeruŋ da e ŋa 78kilograms na ba da ko o kyɔɔtaa a Negeria libie poɔ N10 miliyoŋ, lɔɛ pala ayi ane alopele kpeɛbo kogiri ayi kyɛ gaa Hajj, a soba naŋ da di a zonnyɔge kyakya danweɛ soba la lɛ, ka ayi soba ne a ata soba meŋ kyɔɔtaa meŋ da deɛ ba kyɔɔtaa. zonnyɔgebo naŋ pare 50,000 la da ŋmɛ a zonnyɔge kyakya ŋa a tigiri saŋa a Kebbi paaloŋ kyɛ ka a soba naŋ na di a kyakya la soba naŋ na nyɔge a zoŋkpoŋ. A Negeria Yidaadɔɔ, Mohammadu Buhari da gaa la 2020 Argungu zonnyɔge tigiri. A tigiri ŋa a 2020 poɔ la e a kɔɔra ata soba, yuomo pie naŋ pare ka Abubakar Bagudu o na da a Negeria yidaadɔɔ. A tigiri yelboɔraa kaŋa la ka ba e ka teŋɛ yuo kyɛ taa nɔlaŋ kyɛ ka noba zonnyɔge yɛlɛ nimizeɛ.
Sommo Yizie
[maaleŋ | Maale eŋ yizie]- ↑ Shyllon, Folarin (August 2007). "Argungu Fishing Festival in Tilted towers : Promoting the Idea of a Sustainable Cultural Fest". International Journal of Cultural Property. 14 (3): 329–337. doi:10.1017/S094073910707021X. ISSN 1465-7317.
- ↑ Okafor, Chiamaka (2022-12-17). "SPECIAL REPORT: How Kebbi farmers are fighting climate change". Premium Times Nigeria. Retrieved 2022-12-25
- ↑ Sobamiwa, Precious (2023-09-14). "11 facts to know about Argungu fishing festival". Tribune Online. Retrieved 2024-08-09.
- ↑ "Argungu Festival: Africa's Biggest Fishing Celebration". Google Arts & Culture. Retrieved 2021-07-31