Vare le yelbulo

Afan festival

Yizie Wikipiideɛ
Afan Tigiri
Tigiri
ContinentAfrica Maale eŋ
PaaloŋNigeria Maale eŋ
Located in the administrative territorial entityKaduna State, Kagoro Maale eŋ
Located in time zoneUTC+01:00 Maale eŋ
BezieKagoro Maale eŋ
Coordinate location9°36′27″N 8°23′36″E Maale eŋ
OrganizerAgworok people Maale eŋ
Telephone country code+234 Maale eŋ
Map

A Afan paaloŋ tigiri e la yuoni zaa tigiri a Oegworok (Kagoro) noba naŋ be Southern Kaduna state,Middle Belt (central) Nigeria[1]naŋ maŋ di a Gyɛnoɔre kyuu bibidanweɛ daare.Yeluu wuli ka ba dire o la yuomo kɔɔraayi naŋ pare saŋa zaa.[2] A tigiri ŋa maŋ di la a Gyɛnoɔre bibidanweɛ daare a Kagoro naa yiri naŋ be a Kaura Local Gɔbenɛnte zie a Kaduna state poɔ.[3] A Afan tɛŋɛ la taŋa bee tambile. A taŋa bee tambile ŋa da areko la a Kagoro tambillii.Ba sããkonnoŋ poɔŋ a taŋa bee tambile ŋa duobu da maŋ wuli ka ba de la ba wɛre boŋkoɔre baare.A saŋa na ba paa maŋ do la a taŋa bee tambile ŋa te puori bareka puoruu kyɛ sɔre guubu ane lããfeeloŋ. A tambile ŋa lantaa duobu vɛŋɛɛ la ka ba taa noɔreyeni ne yelwontaa a Kagoro Sããkonnoŋ poɔ ane a Kaduna state paaloŋ zaa yel-eree poɔ. Zenɛ a tigiri ŋa diibo wuli la lɛ a Oegworok sããkonnoŋ naŋ tɛ nyaga kpɛ teŋa seŋ lɛ, ba seɛ tɛɛtɛɛ,ba sããkonnoŋ bonsuuri ane yelseɛlɛ ba naŋkpaama ane masquerades naŋ maŋ erɛ.Aneazaa ka a tigiri ŋa da tuuro la a Gregorian calanda, ba iri o la yineŋ be eŋ a Gyɛnoɔre bibidanweɛŋ ka ka o ne a yuompaalaa na maŋ laŋ, ka lɛ na soŋ ka saama ane banaŋ naŋ be tɔbɔ na tõɔ wa. O e la a tigiri na kaŋa noba naŋ toɔnɔ waana bui bui a Nothern Nageria poɔ.[4][5][6][7]

Pre-modern era

Saaŋkonnoŋ a tigiri ŋa maŋ wulee boŋkoɔre bondiiri di baaroo a yuoni na poɔ kyɛ la yuo vuo ko naŋkpaanoŋ ane toma mine boorɔ.[3] [6]A yi Achi naŋ Achi et Al (2019), a Afan Tigiri e la tigiri na Agworok noba naŋ maŋ di o April kyu poɔ Satadee daa ayi poɔ (pampana Gyɛnoɔre bibidanweɛ poɔ) yuoni zaa poɔ maŋ e la bonyɔkpeɛraa a saakonnoŋ naŋkpaa yɛlɛ tigiri diibu a Atyap, north a Agworok paaloŋ poɔ.[8] [9] A bebiri na a yeli ŋa naŋ piili koŋ la nyɛ, kyɛ ba deɛ di la ka a danweɛ deme da waa la Ankwai bal deme na naŋ be a Jos-Bauchi Plateau circa 1500 A.D.[6]

Intermediate era

Laŋgbuli tontonne mine

A Agworok (Kagoro) noba po-eŋ la zagere bɛrɛ ayi (bal bal) i.e. Ankwai ane Kpashang, kaŋa zaa ne ba zagebilii. A Ankwai eɛ laŋgbuli naŋ kore kyɛ ka Kpashang meŋ e laŋgbuli paalaa naŋ taa laŋbul-parɛɛ.[4] Yelnyɔgerre a kyaara neŋ zɔɔre yeltarre, tigiri naŋ taa tɔnɔ naŋ maŋ poɔrɔ a teŋɛ maaloo a koɔbo saŋa a sa-wa piilaa wagere ane a da-dɛŋdɛŋ dugibo a Afan tigiri eŋɛ, a Ankwai taa la bal bilii naŋ kaara a ama.[6] A Kpashang bal meŋ maŋ kaara la teŋɛ baabo yeltarre.[4]

Rites

A Tambilii na maŋ korɔ a noba, ba meŋ taa la spiritual reverence. A naŋ piili neŋ Afan festival, a Chief Priest (A̠gwam A̠bvwoi) maŋ dogee a tambilii a puori a bɔ emmaaroŋ ane guubu ko A̠gwaza bee Uza, a Naaŋmene ko a Dapare ane a Teŋɛ zuŋ. O pãã da ŋmɛɛ kpɛlle, "O Afan, O Afan", a taa sommo yi a tasoba ane o noba (na maŋ taa kpaamo ka ba tɔɔ peɛle a tambilii ama) ne sagebo naŋ taa gyerema.

A Chief Priest pãã ko la donne ko a tambilii ane beguo pipi a bebi tuura naŋ, a mɔyɔ boɔbo maŋ la piilee. A mɔyɔ puoriŋ, mɔyoɔreba poore maŋ pɛllɛɛ ka lɛ zuiŋ a teŋɛ deme zaa maŋ laŋ ŋmɛɛ kpɛlle, "O Afan, O Afan" a mɔyoɔreba naŋ peɛle yiri be a beer (a̠kan) maŋ taa la eebo a naŋ kyɛllɛ yiri la yiri zaa ko a mɔyoɔraa kaŋa zaa.[6]

Modern era

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Gyamaa zaa ko a lesiri ane a noba saakonnoŋ yel-erre pãã da ba la taa eebo neŋ a advent ko a Christianity ane Western Civilization naŋ da vɛŋ yele mine da ba la taa eebo kyaare a "pagan" a Afan Festival te gaŋ a zaa a dɛndɛŋ Christian Chief of Kagoro waabo, HRH Agwam (Dr.) Gwamna Awan, JP a 1946 naŋ da leɛre a bebiri gaaneŋ January 1 a yuoni zaa, a New Year's Day.[6]

A 1982 Afan Festival event, HRH the Agwam Agworok da taa la tuuribo naŋ na baŋ ta noba kɔɔ ane seɛseɛreba kpaaroŋ pie da bebe a 9 a.m. a da yɔɔ a paaloŋ neŋ horseback, a terɛ puoraa korɔ a o nembɛrɛ, kyɛ pãã da wa ta a nayiri 11.45 a.m., Be ka o da tere Afan address, a wulo a o noba nɔmmo yi God neŋ a bondiiri deɛbo ba naŋ da ba maale "nyɛ saa miibo soŋ". O pãã da zeŋ la a kogo ne nukpaare yi a o noba zieŋ ane exclamations ko, "Long live Afan ane a Chief". A bamenne kaŋa, a seɛre kpaaroŋ kaŋa pãã da yi seɛ a ba lesiri seɛbo. A Gworok kɔkɔre poɔ,Afan(Often style in orthography as Afan) tɛgɛ la taŋa bee tambile. O pare pukyaare la a Kagoro tambilii(Ka ba boɔlɔ a Afan agworok bee Oefan oegworok) o wogiruŋ da ta la 1246 meters above sea level. A tambilii ama la a oegworok geographical ane ba seeloŋ bommanne. Ba de la a taŋa yuori pore ne a tigiri a yi tɔnɔ na ba naŋ nyɛrɛ yire a taŋa zie, aseŋ guubu ane seeloŋ poɔ sommo naŋ yire a taŋa bee tambilii ziiri tara ba. A tigiri yodanweɛ da la Bwok Oefan; ka o tɛgɛ la " retual sacrification of the mountains." Sɛre ka baabo bee tɛgebo da na kpɛ a tigiri, a bagemaalekaraa (Agwam Abvwoi) maŋ do la a tambilii te maale bagere kyɛ ka o ne a taŋa kɔntɔnne (Uza or Agwaza)di dɛmɛ.A yelbiri "Afan" pãã da la a tigiri yuori ko gyamaa ba naŋ maŋ tu kyɛ puori ba sããkommine. Saŋa na Naa Dr. Gwamna Awan naŋ da wane tɛgebo a vɛŋ ka ba dire a tigiri Gyɛnoɔre kyuu bibidanweɛŋ, kyɛ a taŋa yuori la ka a tigiri da naŋ di, a na wulo ba ne a taŋa seeloŋ poɔ kpɛtaaloŋ kyɛ naŋ wuli ka ba e la a taŋa noba.[6]

Afan Tigiri 2016 edition

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Yuoni zaa, a tigiri ŋa maŋ tage la noba ane saama yi a tempeɛle yineŋ a ane zitɛɛtɛɛ naŋ be a tendaa. Yi a 2016 edition maŋ die 'lowkey', a Kaduna State da poli la noɔre neŋ lambo neŋ a Gworok community naŋ kyaare a development tourism a paaloŋ, a taa boɔbo ka yuo a piili ne income generation ane employment creation. A kpaaroŋ ŋa maŋ taa la eebo neŋ large field opposite naŋ peɛle a Naa yiri ane a Kagoro Multi-purpose Hall, ane nembɛrɛ naŋ waanaŋ. A 2016 event meŋ paale ne la a Miss Kagoro, a taa dire naŋ e Miss Joyce Samuel Amai; saaŋkonnoŋ seɛseɛreba naŋ be ane meŋ e la tɔɔre neŋ Kagoro; ane a traditional, religious ane politikal wedereba, teseŋ a Agwam Nuhu Bature (Agwam Bajju), Senator Danjuma Laah, Hon Gideon Gwani ane amine kaŋa.[1]

Traditional doxology

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Enfuomo mine

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]

Meŋ kaa kyɛ

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]


Sommo yizie

[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
  1. 1 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-El-1
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-2
  3. 1 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-dailytrust.com-3
  4. 1 2 3 https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-Af-4
  5. https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-5
  6. 1 2 3 4 5 6 7 https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-Bk-6
  7. https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-7
  8. https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-Achi-8
  9. https://en.wikipedia.org/wiki/Afan_festival#cite_note-9